Bernardijev dizajn više ne stanuje ovdje

Fotografije interijera hotela i krhotine porculanskog suđa, ono je što je ostalo iza rada na Korčuli Bernarda Bernardija, najslavnijega dizajnera, kojeg smo u Hrvatskoj imali. I u Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu, čiji je interijer Bernardi osmislio, također stanuju krhotine.

Zgrada je u lošem stanju, zapuštena i devastirana raznim intervencijama, a tek na zadnjem katu u kojemu se nalazi Institut za povijest umjetnosti, Bernardijev mobilijar se obnavlja i s poštovanjem koristi.

Pogledajte reportažu iz emisije Dobro jutro, Hrvatska:



Struka poziva na očuvanje Berbardijevog kompleksa u Korčuli

Stručnjaci otvorenim pismom apeliraju za hitni povratak u prvobitno stanje Memorijalnog kompleksa autora Bernarda Bernardija u Korčuli, na kojemu je nedavno izveden niz štetnih prostornih i oblikovnih intervencija.

- Povod za naše javno istupanje je postavljanje metalnih stupova kao držača mreže za zaustavljanje nogometnih lopti u samom sklopu Memorijalnog kompleksa koji je markacija gradskog Trga pomirenja, te nekoliko drvenih klupa (neučvršćenih na podlogu) ispred njega, a što narušava ambijentalnu cjelinu autorskog rješenja, kao i njegovu predviđenu komunikaciju s morem, upozorava se u danas upućenom otvorenom pismu.

Apel za povratak Memorijalnog kompleksa u prvobitno stanje, hitnim postupkom potpisuju za Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dekan prof.dr.sc. Krunoslav Šmit, za Društvo arhitekata Dubrovnik, predsjednik Božo Benić, mag.ing.arh, za Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, predsjednik prof.dr.sc. Zvonko Maković, za Hrvatsko dizajnersko društvo, predsjednica Maša Milovac, za Hrvatsku sekciju AICA, predsjednica doc.dr.sc. Silva Kalčić, za Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, v.d. pročelnika doc.dr.sc. Ivana Čapeta Rakić, za Sivu zonu, prostor suvremene i medijske umjetnosti, Korčula, predsjednik Darko Fritz, za Udruženje hrvatskih arhitekata, predsjednica Maja Furlan Zimmermann, dipl.ing.arh, ta za ULUPUH Zagreb, predsjednica dr.art. Ivana Bakal.

- U nizu Bernardijevih značajnih ostvarenja posebno mjesto zauzima, urbanistički i oblikovno, rješenje Memorijalnog kompleksa u Korčuli posvećenog Korčulanima poginulim u Drugom svjetskom ratu – iz 1981. godine, među lokalnim stanovništvom kolokvijalno zvanog „Spomenik“, stoji u otvorenom pismu.

Memorijalni kompleks, osmišljen kao javni prostor i interaktivan ambijent, u svom oblikovanju uključuje korištenje za javna formalna i neformalna okupljanja, pa tako i „nematerijalnu baštinu“ kao što je mali nogomet.

- Nadamo se da će Grad Korčula ipak naći primjereno mjesto za sportske i druge aktivnosti tako da one ne remete svakodnevne aktivnosti na prostoru Trga pomirenja. Apeliramo na Grad Korčulu da se za svaku iduću planiranu intervenciju na kulturnoj i umjetničkoj baštini, u koju spomenik i spomenički ambijent nedvosmisleno spadaju, prethodno konzultiraju stručne i nadležne institucije u cilju očuvanja kulturnog dobra i optimalnog korištenja javnog prostora grada, poručuje struka.

Galerija 'Bernardo Bernardi'

U spomen na Bernardija Pučko otvoreno učilište Zagreb godine 1999. na prvom katu zgrade ustanovilo je galeriju koja nosi njegovo ime.

- Tek od 2013. godine ova galerija se profilirala kao galerija koja daje mladim umjetnicima, dizajnerima, grafičkim dizajnerima, dizajnerima tekstila mjesto gdje mogu početi i stasati, kaže Ana Majurić, pomoćnica ravnatelja Pučkog otvorenog učilišta Zagreb.

Ovaj je mjesec ondje postavljena izložba ‘Zaostatak interijera’ mlade umjetnice Maje Marković. Ona se bavi Bernerdijevim drugim arhitektonsko - dizajnerskim djelima: hotelima ‘Marko Polo’, ‘Liburna’ te ‘Park’, koji se svi nalaze u njegovoj rodnoj Korčuli.

Umjetnica je ondje boravila u sklopu rezidencijalnog programa udruge Siva zona koja djeluje pod vodstvom Sonje Leboš i Darka Fritza.

- Svoje vizualno istraživanje i ono što je tamo zatekla, ostatke tog interijera je prenijela u ovu zgradu koja joj je poslužila kao izvrstan 'ready made', budući da su sama galerija i kuća opremljena Bernardijevim mobilijarom, dodaje Ana Majurić

Stanje u Korčuli neprepoznatljivo

Hoteli ‘Marko Polo’ i ‘Liburna’ danas su preuređeni i Bernardijev dizajn više ne stanuje u njima, a hotel ‘Park’ predviđen je za rušenje.

Fotografije interijera hotela i krhotine porculanskog suđa, ono je što je ostalo iza rada Bernardija na Korčuli. Dizajnera, najslavnijega kojeg smo u Hrvatskoj imali.

A kako je u Zagrebu?

U Pučkom otvorenom učilištu također stanuju krhotine. Zgrada je u lošem stanju, zapuštena i devastirana raznim intervencijama. Tek na zadnjem katu u kojemu se nalazi Institut za povijest umjetnosti, Bernardijev mobilijar se obnavlja i s poštovanjem koristi.

Zgrada će, nadamo se jednoga dana biti obnovljena i to prema europskim standardima za zaštićena kulturna dobra. No, Maja Marković svojom izložbom postavlja važnije pitanje: zašto je do uništavanja i zanemarivanja naših vlastitih baštinjenih vrijednosti uopće moralo doći? 

Uvijek inspirativni Bernardo Bernardi

Bernardo Bernardi, arhitekt i dizajner, jedan je od osnivača Exata 51, ULUPUH-a, Centra za industrijsko oblikovanje, Hrvatskoga dizajnerskog društva i najvatreniji pobornik osnivanja Studija dizajna u Hrvatskoj.

Nakon povratka sa studijskog putovanja po skandinavskim zemljama 1960. godine svjetska je iskustva imao prilike odmah pretočiti u socijalističku stvarnost. Godine 1961. u cijelosti je dizajnirao interijer Radničkog sveučilišta Moša Pijade u Zagrebu koji danas djeluje pod nazivom Pučko otvoreno učilište Zagreb.

Zgradu su projektirali Radovan Nikšić i Ninoslav Kučan i smatra se antologijskim djelom hrvatske moderne arhitekture. Zaštićena je kao pojedinačno kulturno dobro Republike Hrvatske.