Delfini od stakla u Fažani

U Fažani su od većine ljetnih programa zbog epidemije morali odustati, ali zadržali su svoje redovite sajmove suvenira i prehrambenih proizvoda.

Inzistiraju na onim domaćim. Neki od suvenira proizvode se na otvorenom, pa prolaznici mogu promatrati kako nastaju.
Željko Celija pokazuje kako nastaju stakleni delfini, ali on od staklenih cijevi može stvoriti sve što se od njega traži. A najviše se traže, naravno, stvorenja koja žive u moru. I poneka kopnena životinja.

- Znate mačku mi traže, a mačku mi je teško napraviti. Psa da, ali mačku, ako je napravim ljutu, da je gore nakostriješena, nije u redu, ako je drugačija sliči na lava, to je sve porodica mačaka, govori Željko Celija, staklopuhač na plameniku.

Kakve se uspomene, osim selfija, danas donose s odmora?

- Gosti traže suvenire koji imaju uporabnu vrijednost i koji su kao takvi jednostavno primjenjivi. Podsjećaju na Fažanu, na destinaciju na kojoj su bili, a koriste ih svaki dan, naglašava Melita Peroković, direktorica TZ Fažana.

Neki predmeti od drva Saše Matijašića imaju ukrasnu, a neki i uporabnu vrijednost. Kolekcija nakita, na primjer. Počeo je s maslinom, onda otkrio istarski hrast crniku, orah, drvo marelice, trešnje, divlje šljive.

- Maslina je u stvari srednje tvrdo drvo. Crnika, ona je tvrđa od masline i ima veću specifičnu težinu, tako da i kada je najsuša tone. Ono što je meni bitno je to da imaju jedan miris. Svako drvo ima svoj miris kad se obrađuje i taj ga miris određuje strašno, govori Saša Matijašić, kipar u drvu.

Vremena kada se tražio savršen suvenir možda su iza nas. Danas su najatraktivniji oni suveniri koji nude i poznanstvo, razgovor onog koji proizvodi i onog koji kupuje.