45 godina Osorskih glazbenih večeri - prošlost, sadašnjost i budućnost

Potkraj srpnja otvorene su jubilarne, 45. Osorske glazbene večeri. Na festivalu, koji poseban naglasak stavlja na hrvatsku glazbenu baštinu, tijekom 45 godina praizvedeno je više od 300 djela hrvatskih skladatelja, među kojima se ističu Boris Papandopulo, Stjepan Šulek, Ivan Brkanović, Miroslav Miletić i mnogi drugi.

Festival su tijekom godina pratili brojni istaknuti muzikolozi i glazbeni kritičari, no jedna od najdugovječnijih i najvjernijih pratiteljica Osorskih glazbenih večeri muzikologinja je dr. sc. Zdenka Weber. S njom je ekipa Vijesti iz kulture prošetala Osorom, i podjsetila na to čime je sve festival zavrijedio nacionalni status.

Daniel Marušić: čovjek s vizijom

Kada je prije 43 godine prvi put došla na Osorske glazbene večeri, koje su tada bile u povojima, Zdenka Weber odmah je shvatila da je njihov pokretač Daniel Marušić čovjek koji može i zna napraviti nešto veliko.

- Daniel Marušić bio je čovjek s vizijom. On je u Osoru imao vikendicu, i 1976. godine je s profesorom Zlatkom Stahuljakom došao na ideju da pokrenu glazbeni festival, prisjeća se Weber.
Počele Osorske glazbene večeri
Marušić je tada Zdenku Weber kao mladu publicistkinju i muzikologinju pozvao da napiše programske knjižice.

- Ideja je bila da festival ima u središtu hrvatsku glazbu, da nije jedan koncert ne prođe bez nekog hrvatskog djela, a to je značilo staviti hrvatsku glazbu u širi kontekst europske i svjetske glazbene produkcije, naravno, klasične glazbe, ističe Weber.

'Nema hrvatskog skladatelja ili skladateljice koji nisu skladali za Osor'

Težište festivala je bilo stavljeno i na motiviranje i pozivanje hrvatskih skladatelja da pišu.

- Tako da doista nema hrvatskog skladatelja ili skladateljice koji u nekoj godini nisu pisali i skladali djelo za Osor, napominje Zdenka Weber.

Zbog iznimnog doprinosa hrvatskoj glazbenoj baštini, festivalu je 2011. godine dodijeljen status nacionalnog, no osim praizvođenja djela hrvatskih skladatelja, Zdenka Weber ističe još jednu važnu komponentu.

- Osorske glazbene večeri se, u svakom slučaju, dijele na razdoblje do 2009. - dok je bio živ Daniel Marušić, koji ih je vodio, i od 2009. do danas. Ono što je bilo bitno u to vrijeme, bila je jako dobra suradnja i s muzikolozima, imali smo znanstvene skupove o Papandopulu, Kuncu, Bersi, Jarnoviću, o baroknoj glazbi, nabraja Weber.
45. Osorske glazbene večeri: samo 10 koncerata <script async src="//cdn.embedly.com/widgets/platform.js" charset="UTF-8"></script>
Važnost festivala za lokalnu zajednicu

I za kraj pitali smo našu sugovornicu kako vidi budućnost ovog festivala na kojem će i ove godine u vrijeme pandemije, usprkos kraćem trajanju, biti praizvedeno čak 6 djela.

- Osor je posebno važan za otoke Lošinj i Cres, za lokalnu zajednicu koja tu jako puno dobiva. Osor je postao poznat u svijetu po svom festivalu, prema tomu tu ima jako puno elemenata koji su tako dobro postavljeni od utemeljenja festivala da doista treba samo graditi i nadograđivati, koliko će biti moguće. To, naravno, uvijek ovisi o sredstvima, a pomalo i vizionarskim ili nevizionarskim sposobnostima onih koji festival vode, zaključila je Zdenka Weber.

45 godina Osorskih glazbenih večeri, te njihov nacionalni status, mnogo su više od tradicije, koja je jedno čarobno otočno mjestašce pretvorila u glazbenu meku. Zalog za budućnost golem je, ali jednako tako i odgovornost i ustrajnost u održavanju izvrsnosti svakoga tko preuzme vodstvo ovoga festivala.