Rijeka: Otvorena izložba "Lice Marije u Rijeci"

Izložba Lice Marije u Rijeci, posvećena liku Bogorodice u umjetničkoj baštini Rijeke, postavljena je o 70. obljetnicu proglašenja dogme o Marijinom uznesenju na nebo na postamentima na riječkom Korzu, a otvorena je u ponedjeljak uoči blagdana Velike Gospe.

Autori izložbe su Nina Kudiš, Damir Tulić, Marin Bolić i Mario Pintarić, autor fotografija je Damir Tulić, a izložbu je grafički oblikovao lvan Braut.

Izložba je dio znanstvenih projekata "Barokna Rijeka" i ET TIBI DABO: Naručitelji i donatori umjetnina u Istri, Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji od 1300. do 1800.

Izložbu su osmislili u najstarijoj gradskoj župi Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, u suradnji s Katedrom za umjetnost ranog novog vijeka Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a poduprli su ju Grad Rijeka, udruga Primorski Hrvat i sponzori.

Inicijator izložbe je mons. Sanjin Francetić, župnik Vele crikve, kanonik i član Nadbiskupijskog povjerenstva za kulturna dobra Riječke nadbiskupije.

Istaknuto je kako je lik Marije od davnina prisutan u povijesnoj memoriji grada Rijeke i, nekad zasebnog naselja, Trsata. Njezino je lice ovjekovječeno na brojnim kipovima i slikama sačuvanima u gradskim crkvama, samostanima, grobljima i muzejima.

U Rijeci su stvarali brojni umjetnici. Tu su nastale antologijske umjetnine, od kultne ikone Gospe Trsatske iz 14. stoljeća, preko drvenih gotičkih kipova, renesansnih reljefa, mramornih i srebrnih skulptura do brojnih slika na platnu.

Na dvadeset panoa posjetitelji će do 20. kolovoza moći vidjeti neke od najpoznatijih riječkih umjetnina, kao i one nepoznate široj publici. Od kiparskih djela može se vidjeti kasnogotička Pieta, djelo drvorezbara Leonarda Thannera iz Bavarske, kao i obojeni sedreni reljef Bogorodice s djetetom među svijećnjacima iz kapele na Škurinjama, nastao prema slavnom istoimenom, ali izgubljenom mramornom reljefu firentinskog ranorenesansnog kipara Antonija Rossellina.

Iz baroka su dva mramorna lika najznačajnijeg riječkog kipara Antonija Michelazzija. Riječ je o Marijinu velikom reljefu s prikazom Poklonstava pastira iz Riječke katedrale te monumentalnom kipu na glavnom oltaru u crkvi svetog Jeronima.

Tu je i srebrna Bogorodica augsburškog zlatara Johanna Davida Salera te nešto kasniji Marijini likovi u mramoru i drvu Dionizija Hoffera, Agostina Benvenutija i lvana Rendića.

Osim ikone Gospe Trsatske, najstarijeg djela na izložbi, tu su platna iz franjevačke crkve na Trsatu, a naslikali su ih Pietro de Pomis, Serafin Schön, Cristoforo Tasca i Valentin Metzinger.

Vrijedne, ali gotovo nepoznate slike s likom Djevice su radovi Bartolomea Litterinija iz Nadbiskupske palače, Giovannija Simonettija te Fakunda Fistera iz nekadašnjeg augustinskog samostana.