Planinarenje u vrijeme koronavirusa

Kretanje, boravak u prirodi i planinarenje sve su popularniji. Planinarenje je aktivnost koja se uspješno može izvoditi i u uvjetima epidemije, jer se u potpunosti odvija na otvorenom, u prirodi, s razmakom.

Hrvatski planinarski savez prati i primjenjuje preporuke, upute i druge mjere Stožera Civilne zaštite i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

- Za svaki izlet treba se dobro pripremiti - to se samo po sebi podrazumijeva, a to znači ponijeti odgovarajuću opremu, ponijeti dovoljno vode, dobro proučiti kuda ćemo ići, ponijeti sa sobom kartu, proučiti planinarske vodiče i, naravno, isplanirati taj izlet da on bude siguran, ugodan i da se zaista vratimo sretni s njega, rekao je glavni tajnik Hrvatskog planinarskog saveza Alan Čaplar gostujući u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.

Planinarenje bi, dodao je, trebalo ići postupno.

- Trebalo bi poći od nekih bližih planina, lakših izleta, a s vremenom kako se nadopunjuje i proširuje to planinarsko iskustvo se upućivati na više vrhove i udaljenije planine, kazao je Čaplar.

Napomenuo je i kako je na planinarenje dobro ići u društvu.

- Danas u Hrvatskoj imamo 358 planinarskih udruga koje i u ovo doba na razne načine organiziraju izlete tako da to uistinu bude sigurno i zanimljivo, rekao je Čaplar.

Ono bez čega se nikako ne preporučuje ići na planinu su - gojzerice - čvrste cipele koje, kako je kazao Čaplar, zaista štite noge.

- I svakako treba ponijeti dovoljno vode, treba doista voditi računa o tome da, pogotovo u ovim vrućim ljetnim mjesecima, nema drugog načina da dođemo do vode nego da ju ponesemo, dodao je.

Epidemiološke preporuke

- One su prvenstveno usmjerene na to da se boravak odvija na otvorenom, da to ne budu masovna okupljanja i velike grupe, rekao je Čaplar.

Upravo iz toga razloga, kazao je, ove godine nisu održani Dani hrvatskih planinara na kojima se uvijek okupi po više tisuća planinara iz svih dijelova Hrvatske. No za manje izlete i druženja - nema zapreke.

- Hrvatski planinarski savez je nedavno objavio interaktivnu planinarsku kartu Hrvatske koja omogućava jednostavan pregled svih planinarskih puteva u Hrvatskoj, planinarskih objekata: kliknete, otvorite pa bude gotovo kao virtualno planinarenje, rekao je Čaplar.

Postoje također, dodao je, i dvije nove aplikacije pomoću kojih s mobilnim telefonom možemo otkriti puno toga.

Dođe li tijekom planinarenja do nekakvih problema, kazao je, prvo treba kontaktirati Hrvatsku gorsku službu spašavanja (HGSS).

- HGSS ove godine obilježava svoju 70. obljetnicu, a upravo je i započela svoj razvoj u okviru Hrvatskog planinarskog saveza i razvila se upravo od planinara koji su bili spremni prije 70 godina pomagati drugima, rekao je Čaplar.

Opasnosti na planinama

- Opasnosti na planinama se mogu podijeliti na subjektivne i objektivne. Ljudi se često više boje objektivnih opasnosti, međutim često je izvor nevolje sam čovjek koji možda nije dovoljno pripremljen, koji nije ponio dovoljno vode, koji nije dobro isplanirao put pa je zalutao, kazao je Čaplar.

Premda se mnogi, dodao je, pribojavaju susreta s medvjedom u planini, taj strah se u praksi pokazao kao neopravdan.

- U povijesti hrvatskog planinarstva nije zabilježeno da je netko imao nevolju s medvjedom, ali svake godine se događa da ljudi dehidriraju, zalutaju i to je zapravo u većem dijelu ono čime se bavi HGSS, istaknuo je Čaplar.