Bili smo na berbi soli u Stonu

Početak kolovoza u Stonu je rezerviran za berbu soli. U stonskoj solani sol se bere, skuplja i skladišti na jednak način kao i stotinama godina ranije, još u doba Dubrovačke republike, a jedina novost je mala lokomotiva koja je u solanu stigla prije pola stoljeća. Starinski način rada i branja soli u Stonu znači sol najviše kvalitete, ali i ipak manje količine.

Berba soli počinje u rano jutro, a cilj je što više napraviti tijekom jutra, kako bi se izbjeglo najjače sunce.

Svaki od 49 stonskih bazena nosi ime po nekom svecu, osim jednoga - Mundo je bio bazen iz kojega je sol išla siromašnima i to besplatno.

- Iz Munda, za vrijeme Dubrovačke republike, sol se uvijek stavljala u posebno skladište. Jedan mali dio bio je za kneza, vreća, dvije, a mali dio za Crkvu - 5,6 vreća. Sve ostalo je bilo za pučanstvo koje nije imalo novca da kupi sol, objašnjava Svetan Pejić, vlasnik solane u Stonu.

Poznato je da je Dubrovačka republika prva u svijetu ukinula ropstvo, a koliko su njihovi zakoni bili oštri toliko su bili humanitarni. Znači, sol se u zlatu prodavala, za sirotinju se davalo besplatno.

Sol se skuplja kao i stoljećima prije. Nakon tjedana kristalizacije, najprije se prikuplja lopatama, tovari se u drvene vagonete koje potom malena lokomotiva, koja je u Ston stigla prije pola stoljeća, polako odvlači u skladište. Branje soli odlična je prilika za džeparac.

Posla su se uhvatili i vrijedni Hercegovci iz Gruda, koji već godinama dolaze pomagati zbog prijateljstva i dobre zabave.

Za nas je ovo vrsta nekog odmora na kojem se radi. Da ne volimo, ne bi došli, kaže Milan Šimunović, Grude.

- Naši stari nekada, iza 2.svjetskog rata, išli su u Slavoniju i spašavali se od gladi, i brali su kukuruz. I svaki 10. red je bio njihov! Evo, nije se ništa puno promijenilo. Znači, mi danas ovdje isto radimo, beremo sol, govori Toni Marić, Grude.

Stonska solana najstarija je u Europi i jedan od stupova industrije Dubrovačke republike. Njena uloga i važnost danas je ipak drugačija. Od 9 kristalizacijskih bazena sol se vadi iz 3, jer jedino u ta 3 je podloga dovoljno kvalitetna za jestivu sol.

- Tri bazena samo vadimo, ova tri bazena gdje je podloga malo bolja, za razliku od drugih gdje je podloga loša. Tako da ćemo ovu godinu vaditi samo 3 bazena, objašnjava Senio Medi, tehnolog u stonskoj solani.

Ovogodišnji plan su dva branja, i ukupno oko 450 tona. U prvom branju sol se vadila dva dana, a trećega je pala kiša, pa je nastavak planiran koncem mjeseca. Konačni je cilj obnova i popločavanje kamenom svih bazena, što zahtijeva složenu dokumentaciju i mnogo novca.

- Da bi dobili potpuno čistu, ekološku sol trebamo sa svih bazena skinuti asfalt i popločati kamenom. Jedan bazen po imenu Lazar, popločan u vremenu Dubrovačke republike, i u arhivi piše s njega sol da je išla sva na bečki dvor. Bila je najčistija, najveću cijenu je mogla postići. Danas kad pogledamo bazen, kao da je popločan prije par godina. Nikakvih oštećenje na njemu nema, odnijeli smo kamen na analizu i ustanovilo se da je to naš lokalni kamen, govori Pejić.

Došli smo do zaključka, ako se solana poploča ovim kamenom, ostaje vječiti spomenik, a mi ćemo dobiti nešto novo - eko sol, koja puno više vrijedi!

Branje soli u Stonu i turistička je atrakcija, brojne posjetitelje zanima povijest, ali i rad u najstarijoj europskoj solani.

Pogledajte video: