Potraga za velikim kitom u Velebitskom kanalu

Još od svibnja uz našu obalu bilježe se pojavljivanja velikog kita (Balaenoptera physalus). Tijekom svog boravka u Jadranu veliki kitovi uglavnom koriste područje južnog Jadrana i posebice Jabučke kotline jer se u proljeće u tom području pojavljuje veća količina krila – planktonskih račića kojima se kitovi hrane.

S obzirom da se zadržavaju uglavnom u otvorenom moru većini njihova prisutnost ostaje skrivena no ribari koji rade u otvorenom moru redovito dojavljuju svoja opažanja. 

Povremeno veliki kitovi svoju prisutnost u Jadranu 'otkriju' kad se približe obali ili uđu u kanale između naših otoka. Ove godine viđeni su u više navrata – u travnju kod Rogoznice i Šolte, u lipnju u Župi Dubrovačkoj, Orebiću, uz Pelješac i Jabuku. Početkom srpnja jedna životinja počinje se opažati u Velebitskom kanalu, a jedna ili dvije jedinke opažene su uz Vrgadu, Žirje, u Malostonskom zaljevu, uz Šoltu, Rogoznicu, Mljet, ispred Boke Kotorske… U većini ovih slučajeva životinje su jednostavno prošle kroz područje u kojem su opažene te nisu ponovo viđane. 

Nasuprot tome posljednjih pet dana svakodnevno se bilježi opažanje jednog velikog kita koji se zadržava u Velebitskom kanalu, ističu sa Instituta Plavi svijet.

Prvo opažanje bilo je u blizini Krčkog mosta 12. kolovoza te se pojavljivanje ove životinja bilježi još i kod Sv. Jurja i posljednja dva dana kod Ražanca. Posljednju dojavu dobili smo jučer ujutro.

Iako trenutno nema indikacija da se radi o životinji koja je bolesna ili ima neki problem, kako bi pokušali utvrditi zdravstveno stanje ove životinje istraživači Instituta Plavi svijet tijekom današnjeg dana boravit će u području Velebitskog kanala.

Iz Instituta pozivaju javnost, posebice ljude koji borave na moru u području Velebitskog kanala, da im se pridruže u potrazi za kitom, te u slučaju opažanja životinje dojave njenu lokaciju i informacije o opažanju što hitnije putem Facebook profila (fb.com/BlueWorldInstitute) ili na WhatsApp/Viber ili poziv na broj +385 98 976 0271.

Međutim, ističu, da u slučaju da opazite kita nemojte ga proganjati ili mu se približavati. Posebice se to odnosi na slučaj ako životinja uđe u neko pliće područje ili uvalu. Unatoč svojoj veličini, veliki kitovi izuzetno se dobro snalaze i u plićim i zatvorenim prostorima. Općenito, ako se radi o zdravim životinjama ova vrsta nije sklona nasukavanju na obalu.

Prema dostupnim podacima nasukavanje velikih kitova u Sredozemnom moru nije zabilježeno. 

Dodaju da pokušaji "spašavanja" životinje i pokušaji da se životinju "usmjeri" plovilima prema izlazu i slično mogu kod kita uzrokovati paniku te se životinja zbog straha i pokušaja da pobjegne može ozlijediti ili nasukati. Istovremeno, ako se životinji da dovoljno vremena da se u miru upozna s prostorom ona će bez problema pronaći izlaz. Stoga savjetuju da životinju promatrate održavajući razmak od najmanje 50-ak metara.