Tajne jadranskih dubina

U podmorju kod otočića Gnalića, nedaleko od Biograda na Moru, jedan je od najatraktivnijih jadranskih podmorskih lokaliteta. Već gotovo pet stoljeća ondje leži olupina mletačkog broda koji je prevozio luksuznu robu. Arheolozi su dosad uspjeli istražiti samo manji dio olupine, no priča o brodolomu prenosi se globalno.

Svom je silinom Gagliana Grossa naletjela na hridi Gnalića, u studenom 1583. 40-metarski trgovački brod bio je nakrcan luksuznom robom na ruti od Venecije za tadašnji Carigrad.

- Zna se da je brod prevozio 5 tisuća prozorskih stakala za obnovu stare palače i harema sultana Murata III., zna se da je Senat odlučio poslati tekstil na poklon njegovoj majci Nurbanu. Pa tekstil za košulje Velikog vezira - objašnjava dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Priča o teretu i brodolomu rekonstruirana je zahvaljujući arhivskim dokumentima. Zlatni dukati i druge dragocjenosti izvučeni su u akcijama spašavanja tereta nedugo nakon potonuća. No i danas svaki zaron donosi nove crtice iz života vlastele prije gotovo 5 stoljeća.

- Svakako je atraktivan ovaj raspršivač za parfeme. Vrh im je bio zatvoren do kraja. Sadržavale su vrlo vjerojatno vrijedne tekućine, poput parfema. I kad bi se želio koristiti taj parfem, onda bi se odlomio vrh - ispričala je Radić Rossi.

Desetljećima lokalitet zaokuplja pozornost i raspiruje maštu arheologa i zaljubljenika u podmorje. A ljubav nema cijenu.

- Kada sam shvatio da nedostaje novca za nastavak istraživačke kampanje, odlučio sam je financijski poduprijeti. Dvostruka je to korist jer uživam u svom hobiju, i to u društvu stručnjaka - arheologa - kaže Herbert Siepenkotter iz Društva za promicanje podvodne arheologije u Njemačkoj.

- Na Gnalić sam došao zato što predstavlja jedan od najvažnijih brodoloma koji imamo na istočnoj obali Jadrana. I radi se zaista o sjajnom arheološkom lokalitetu - kaže dr.sc. Ivan Drnić iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.

O brodolomu kod Gnalića čitat će se i u globalno poznatom časopisu.

- Ovo je fantastična priča! Mi ćemo studio napraviti tu - na lokalitetu - i u Muzeju. I radit ćemo tjedan dana na svakom predmetu, da ga se poslika kako treba - najavljuje dr.sc. Arne Hodalič, urednik fotografije u National Geographic Slovenija.

No mnoge priče i tajne i dalje kriju modre dubine. Jer dosad je istražen samo krmeni dio potonulog broda.