Otisci pseće šape, malo kameno sidro, novac i mjesto za osnovati grad

Iz podvodnih snimaka ostataka obale grčkog Pharosa, oku laika teže je uočiti blago koje se ondje krije. Smještena je u današnjem Starom Gradu na Hvaru, najstarijem pouzdano datiranom gradu na Jadranu koji su grčki kolonizatori osnovali prije gotovo 2400 godina. 

- Ne možemo biti sigurni da je to zaista bilo tako, ali lijepo je zamisliti da je možda ovo bilo prvo mjesto na koje su ti doseljenici i kolonizatori iz grčkog Parosa se iskrcali tu i shvatili da im je ovdje predivno mjesto da osnuju grad, rekla je Tea Katunarić, voditeljica projekta.

Arheolozi i ronioci istražuju tridesetak metara dug ostatak obale. Nasipanjem i dogradnjama u stoljećima koja slijede, veliki dio konstrukcije obale izgubio se, ali jasni tragovi života ne mogu se sakriti. Od prapovijesti, preko Helena do Rimljana.

- Po završetku arheoloških istraživanja lokalitet će biti u potpunosti prezentiran, tj. bit će otvoren javnosti kao jedan podvodno arheološki park kao što je bila situacija s pronađenim brodolomom kraj otoka Šćedra, rekao je Saša Denegri, Konzervatorski odjel Ministarstva kulture, Split.
Najvrjedniji artefakti obrađuju se u radionici Umjetničke akademije u Splitu.

- Ovdje imamo jedan dio te konstrukcije kojom je građena obala samog Farosa i kasnije rimske Farije, pa se tu vide ostaci keramičkih posuda skupa sa stijenjem i tako se obala u stvari širila, ističe.

Ondašnji stanovnici Hvara bili su odlični pomorci i trgovci. U amforama su prevozili vino, ulje, sušeno voće, umak od riba.

- Na primjer, imamo pečat koji nalazimo na obalama današnje Španjolske, što pokazuje kako su antički ljudi trgovali s dalekim Srdozemljem, to nam pokazuje intenzivne veze naših krajeva još u antičko doba s cijelim Mediteranom, dodaje.

Pronađeni su ostaci fine i skupe keramike. Zanimljivi su i rijetki nalazi iz srednjeg vijeka i novog doba. Građani Farosa od antike do danas, zaključuju arheolozi, bili su dobrostojeći. Znali su raditi, ratovati, ali i živjeti. Lagodno i bogato.

Bogat je bio i vlasnik vile na Šćedru. Luksuzna rimska vila maritima bila je središte gospodarskog kompleksa, a smještena u zaštićenoj uvali nerijetko i utočište pomorcima. Ostaci mozaika, reljefne posude, nakit, ukrasni predmeti, ukosnice, fine staklene posude svjedoče o životu bez previše odricanja.

- Na zidovima su se nalazile mramorne oplate mramor je prokoneški mramor s Mramornog mora, pa nam onda i to lijepo pokazuje da su ljudi koji su tu živjeli bili u stanju priuštit tako rijetke i luksuzne predmete.

U sklopu vile pronađene su krovne opeke s otiscima pseće šape, malo kameno sidro, novci.

Vidljivi su i ostaci dolije. Posude koja je služila za čuvanje hrane, a samo na Jadranu i kao ribinjak.

- Smatramo iznimno nužnim da je maritimna baština jedan od važnih nositelja budućeg promišljanja i sdašnjjeg promišljanja i turističke valorizacije na županijskom novo i stoga SDŽ mora ulagati u takve projekte, ističe Lino Ursić, savjetnik za turizam, Upravni djel za turizam i pomorstvo SDŽ.

Istraživanja u uvali Staroga grada obogaćuju sliku o početku urbanog života na Jadranu. Ona na Šćedru, u vili maritimi i jedinom očuvanom amforištu u ovom dijelu Jadrana, još više upotpunjuju tu sliku o našoj bogatoj i neistraženoj prošlosti.