"Prostor koji danas uništimo ostat će takav još generacijama iza nas"

Ovogodišnji Dani arhitekata održat će se od 3. do 5. rujna u Šibeniku, a o položaju te struke u Dobro jutro, Hrvatska govorila je Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata.

Hrvatska komora arhitekta je institucija s javnim ovlastima koja ima i dodatne zadaće, a to je da čuva ugled, čast i interese arhitektonske struke. Iako ih je osnovalo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a zapravo su zajednica svih ovlaštenih i licenciranih arhitekata i urbanista u Hrvatskoj. Službeno je 3.600 članova, a zapravo 2.700 aktivnih koji se bave prostornim uređenjem, projektiranjem i građenjem.

Iza svake građevine stoji arhitektonski ured

- Gradnja je postojala oduvijek, nekad su u tradicijskoj gradnji postojali majstori graditelji. Oni su bili ti koje su ljudi pozivali da im pomognu sagraditi njihove tradicijske gradove, naselja, kuće, štale, sve ono što im je trebalo. Bila je to struka koja je prepoznata od najranijih vremena. Tu su se profilirali i veliki kipari i arhitekti poput Jurja Dalmatinca, ljudi koji su imali znanja i talenta izgraditi i velike građevine. I danas arhitekti zapravo prije svega rade svoj zanat koji je definiran zakonskim okvirom. Ono što moramo osigurati je što je zanat, a ono što možemo ponuditi je nadogradnja tog zanata, to je umjetnički dodatak na sam čin građenja, to je ljepota koju danas pokazujemo turistima, baština, modernost koju gradimo danas i ostavljamo budućim naraštajima, rekla je Bunjevac.

I arhitektonska struka je osjetila posljedice korone

Arhitekti su poznati po tome da se prilagodljivi nemogućim uvjetima i još gorim rokovima. Tako su se prilagodili i novim uvjetima rada u koroni. Kako je rekla Bunjevac, koja je prakticirajući arhitekt, žive na ugovorima koje su dogovorili još prošle godine ili prije korone. Osjećaju da se investicijski ciklus usporava i oni arhitekti koji su na početku investicijskog lanca, prvi su koji će ostati bez posla.

- Mi to osjećamo i znamo, doživjeli smo to i prije desetak godina i ako ne bude pametne gospodarske politike koja će unatoč recesiji koliko - toliko gurati te investicije u Hrvatskoj, svi ćemo ostati bez posla, ali ne samo mi projektanti, nego i građevinari koji izvode radove, građevinska industrija i oni koji opremaju objekte, dakle cijeli taj lanac će se zaustaviti. On nije mali i trebat će dugo vremena da se ponovo zakotrlja, rekla je Bunjevac.


Na pitanje kakav je stav Komore arhitekata o generalnom urbanističkom planu u Zagrebu, Bunjevac je rekla:

- Komora je komunicirala zajednički stav cijele arhitektonske struke po pitanju tog prostornog plana. Arhitekti su jedini školovani i ovlašteni da izrađuju prostorne planove i kada im se politika počne miješati u ono za što su oni stručno školovani, onda moraju reagirati. Moraju reagirati na rješenja koja nisu dovoljno dobra, rješenja koja će trajno narušiti naš životni prostor jer mi smo ovdje samo u jednom segmentu vremena. Prostor koji danas uništimo ostat će još generacijama iza nas takav uništen. Moramo čuvati ono što smo naslijedili i zato arhitektonska i urbanistička struka je pozvana da digne svoj glas kada nešto nije uredu. Mi smo to i učinili.

Novi zakon o obnovi grada Zagreba i Hrvatska komora arhitekata

- Nakon 22.ožujka arhitekti su se uključili u proces ocjene oštećenja na samim građevinama. Uz kolege građevinske inženjere među prvima smo se prijavili za taj posao. Nažalost, politika je u kreiranju tog zakona u prvom momentu arhitekte angažirala na više jednoj formalnoj razini. Ovih dana je usvajanje tog dokumenta u Saboru Republike Hrvatske i na nama je ostalo da pokušamo popraviti taj zakon tako da ne sagledavamo cijeli proces obnove kao konstrukcijsku obnovu zgrada nego da proširi svoje djelovanje i na urbanu obnovu, na cjelovitu obnovu, ne samo obiteljskih kuća, nego i višestambenih zgrada i povijesne jezgre Zagreba koja nam je svima tako draga. Bila je to naša misija, predlagali smo rješenja kako da se to zaista objedini, a da u stvarnosti bude efikasno s prioritetom, a to je povratak stanovnika u svoje stanove, da bude što efikasnije i brže izveden, rekla je Bunjevac.

U organizaciji Hrvatske komore u Šibeniku će se od 3. do 5. rujna održati 4. Dani arhitekata sa središnjom temom „Stanovanje“. Tema ja aktualna, uz problem obnove stambenog fonda koji je uništen, tu je i problem novih funkcija koje doživljavamo u stanovanju. Stan sada nije samo mjesto gdje živimo, nego je i mjesto gdje se sklanjamo od bolesti, mjesto gdje radimo. Na arhitektima je da predlože nove modele stanovanja za budućnost, rekla je Bunjevac i dodala:

- Izuzetno nam je važno da na Danima arhitekata progovorimo o polazištima za teze za nove regulatorne zakonodavne okvire, kako bi zakoni bili takvi da gradnja bude što kvalitetnije, proces ishođenja prostornih planova i dozvola što efikasniji i ono što ćemo imati u budućem izgrađeno na prostoru Republike Hrvatske bude u skladu s našim, ali i društvenim i javnim interesima.