Pravobraniteljica za djecu: Nasilje ne smije biti odgovor

Potaknuti brutalnim napadom na mladića koji se dogodio u Kaštelima te video snimkom koja kruži društvenim mrežama u Dobro jutro, Hrvatska o vršnjačkom nasilju koje, nažalost, uzima sve više maha govorila je Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu.

U svim situacijama vršnjačkog nasilja izuzetno je važna hitna reakcija nadležnih institucija kako bi se počinitelj što prije sankcionirao, kako bi se pomoglo i pružila pomoći žrtvi nasilja, naglasila je Helenca Pirnat Dragičević i dodala:

- Apeliram prema svim medijima da se ne objavljuju, ne kruže takve snimke društvenim mrežama jer one imaju višestruke i uglavnom samo negativne učinke. S jedne strane one povećavaju ranjivost žrtve, a isto tako one predstavljaju određeni poziv, stvaraju atmosferu poziva javnosti na linč, mogu biti to. Nije dobro da javnost sudi, nije dobro da javnost koja nije upoznata sa svim činjenicama daje komentar upravo zbog žrtve. Zbog toga ponovno apeliram na medije.

- Gledajući ovu situaciju u cijelosti potiče nas na drugo razmišljanje jer osim samog čina nasilja tu je i snimanje nasilja. Tu su vršnjaci koji se ne uključuju, odnosno uključuju se u situaciju snimanjem tog naselja. To nam postavlja pitanje - gdje je empatija? Kao društvo u cjelini dajemo li dovoljno pažnje razvoju empatije kod djece? Empatija se može učiti i poznato je da neki školski sustavi u programima imaju sadržaje koji povećavaju razinu empatije kod djece. Empatija je nešto što mene svaki puta potakne na dodatno razmišljanje - što kao društvo trebamo učiniti.

Društvo je zakazalo u prevenciji i ranoj intervenciji

Helenca Pirnat Dragičević istaknula je da ovakve situacije ukazuju na to kako smo kao društvo zakazali u prevenciji i u ranoj intervenciji. Moramo se pitati koliko smo možda prije tolerirali neke znakove, pojave nasilnog ponašanja, ni jedno nasilje ne nastaje preko noći. Nasilje, pogotovo kod mladih osoba, zapravo je simptom da se s njima nešto događa, a te simptome je potrebno što ranije prepoznati.

- Potrebno je prepoznati ranjivost žrtve. Tu smo, očigledno, kao društvo zakazali. Primarno govorimo o institucijama, ne samo školama već i institucijama sustava socijalne skrbi, zdravstva, pravosuđa. Naravno, tu je i odgovornost na roditelje, ali i njima sustav treba dati podršku u prepoznavanju, odgoju djece. Važne su i udruge, mjesto gdje djeca provode slobodno vrijeme kao što su sportski klubovi koji u značajnoj mjeri utječu na formiranje mladih osoba. Sve su to dionici u društvu koji imaju određenu odgovornost u odgoju djece, u odgoju socijaliziranih, empatičnih, odgovornih mladih ljudi koji će znati nenasilno rješavati sporove, rekla je Pirnat Dragičević.

Roditelj treba razgovarati s djetetom

Biti roditelj u današnje vrijeme nije jednostavno, izuzetno je važno da roditelji razgovaraju s djecom. Veliku ulogu u odrastanju djece, osim okruženja i mjesta na koja djeca izlaze, su i digitalni mediji.

- Biti roditelj danas je teško, ono što je važno znati je da treba biti roditelj kao i svako drugo vrijeme. To znači da roditelj treba postaviti jasne granice, roditelj treba razgovarati s djetetom, roditelj treba stvoriti odnos s djetetom, povjerenje, što je najvažnije, a to se upravo stvara svakodnevnim razgovorom i svakodnevno komunikaciju, pokušajem uključivanja u živote djeteta i provođenje vremena s djetetom, što je danas veliki izazov roditeljstva, rekla je Pirnat Dragičević.


Djeca govore digitalnim jezikom

Nekada su djeca ostajala doma, a danas i ako ostanu doma putem mobitela i društvenih mreža povezani su s prijateljima i cijelim svijetom. Nasilje je, osim na ulici, prisutno i na društvenim mrežama.

- Danas je odrastanje naše djece obilježeno modernom tehnologijom. Djeca su od samog rođenja u dodiru s elektroničkim medijima, govore digitalnim jezikom, djeca su nam danas digitalni urođenici. Veliki dio vremena provode u on-line aktivnostima, što obaveza poput on-line škole, što slobodno vrijeme. Odgovornost roditelja je roditeljska, moraju biti uključeni u život svoga djeteta, a izuzetno je važno da imamo razvoj medijske pismenosti, napomenula je  Pirnat Dragičević.

Medijska pismenost

- Mi kao odgovorno društvo moramo potaknuti razvoj medijske pismenosti ne samo djece, već i roditelja. Roditelji su ti koji moraju nadzirati aktivnosti djece dok se nalaze on-line i koji moraju postaviti jasne upute, jasne granice, naročito kod on-line slobodnih aktivnosti. Bitno je da se roditelj uključi on-line i tako priprema dijete. To je kao da dijete pripremate za odlazak u promet, ne smijete ga poslati na cestu, a da nije pripremljeno kako da je pređe, rekla je Pirnat Dragičević.

- Medijska pismenost je izuzetno važna i tu bi nositelj aktivnosti trebala biti škola medijske pismenosti, a najbolje je da se roditelj uključi i uči uz dijete, pri čemu moraju postojati roditeljske kompetencije, moraju postojati određena pravila, granice, autoritet. Roditelj treba biti samo roditelj, i u ovim situacijama, po mogućnosti rješavati, unaprijed se dogovarati, planirati aktivnosti. Medijska pismenost je jedna od ključnih vještine danas. Treba medijski opismenjavati i odrasle, roditelje kroz programe i sustave medijske kulture, dodala je Pirnat Dragičević.

Danas je svako četvrto dijete žrtva određenog nasilja

Teško je brojčano izraziti koliko danas ima vršnjačkog nasilja. Još ne znamo razmjere, a do Ureda pravobraniteljice za djecu dolaze pritužbe kada određene institucije ne reagiraju na adekvatan način. Protekle godine bio je prijavljen 61 slučaj vršnjačkog nasilja putem pritužbi u Ured pravobraniteljice za djecu. Pirnat Dragičević je naglasila da to nije pokazatelj stvarnog stanja jer veliki broj vršnjačkog nasilja, općenito nasilja, ostaje neprijavljen. Velike su brojke, pogotovo kada se radi o manje vidljivom nasilju, to je psihičko nasilje ili nasilje putem Interneta. Neki rezultati istraživanja pokazuju da je danas gotovo svako četvrto dijete žrtva određenog nasilja, bez obzira je li to vrijeđanje ili on-line nasilje.

Kako prepoznati da se nešto čudno događa s vašim djetetom i što onda učiniti?

- Ono što je važno, kao i svim drugim vrstama nasilja, je povjerenje, važno je da se dijete otvori, da dijete nekome kaže: prijateljima, roditeljima, nastavnicima, neka osoba od povjerenja. Ako primijetite određene znakove na svom djetetu koji odstupaju od uobičajenog načina ponašanja, a utvrdite da je došlo do elektroničkog nasilja, on-line nasilja ili cyber bullyinga, važno je djetetu dati potporu, pokazati mu i dati do znanja kako ono nije krivo da je do tog ponašanja došla. Ako se pokaže, potrebno je i podnijeti prijavu na policiji, danas postoje različiti načini na koji može dijete samo ili putem roditelja prijaviti on-line nasilje i nakon toga se utvrđuju činjenice i moguće podnosi kaznena prijava i pokreće postupak protiv počinitelja takvog nasilja, rekla je Pirnat Dragičević.

- Moja je preporuka da prepustimo reakciju institucijama. Nikada nije dobro ni u kojem obliku nasilja miješanje roditelja, odnosno miješanje odraslih osoba, jer često se možda i ne radi o nasilju, već možda samo o vršnjačkom sukobu. Sukobi ponekad mogu imati i neke dobre strane, roditelj to možda ne prepoznaje i zato je važno to prepustiti stručnim osobama. Nasilje ne smije biti odgovor. S vršnjačkim nasiljem se ne možemo pomiriti, ne smijemo se pomiriti, odnosno, ne smijemo isto tako gurati glavu u pijesak i misliti da ono ne postoji, dodala je.