Svjetski dan pismenosti: u Hrvatskoj je 0,1% nepismenih

Svjetski je dan pismenosti, a ona digitalna u doba pandemije postala je nužnost. Shvatili su to i u bjelovarskom Centru za kulturu i cjeloživotno učenje i organizirali besplatnu radionicu o osnovama rada s računalom.

Lidija Dokić
aktivna je članica Udruge žena Gudovac. Ne sjeća se kada je zadnji put sjela u školske klupe, no tu ju je vratila potreba za računalnim znanjima.

- Uvijek se može naučiti više, a ovdje sam sada zbog rukovanja sustavom e-građani koji danas svakome treba i život je nezamisliv bez kompjuterske pismenosti - kaže.

Ni poduka od mlađih često ne pomaže, pa se ondje svladavao i strah od računala. Jer kako kaže Tatjana Premužić iz socijalne zadruge "Pružimo ruke", uvijek se bojiš da nešto ne pokvariš, da nešto ne stisneš, pa to nekud ne ode.

Svima koji se u računalnom svijetu ne snalaze bjelovarski Centar za cjeloživotno učenje od lani nudi besplatnu pomoć u svome digitalnom uredu za e-građane.

Uči se tu i kako sigurno koristiti društvene mreže, a za sve koji tek kreću u usvajanje znanja tečajevi koje mogu financirati i udruge traju od 10 do 20 školskih sati.



„Pismenost i kultura u doba promjene“

Međunarodni dan pismenosti obilježilo je i Hrvatsko čitateljsko društvo stručnim skupom s temom „Pismenost i kultura u doba promjene“. U Dobro jutro, Hrvatska gospođa Snježana Berak, predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva, rekla je da je teško izračunati pismenost jer prema posljednjem popisu stanovništva u Hrvatskoj je 0,1% nepismenih.

- Upitno je kako se mjeri pismenost s obzirom na to da danas razlikujemo razne vrste pismenosti; od funkcionalne kada moramo znati potpisati se i ispuniti najobičniji formular, pa sve do one kada trebamo neki ozbiljni tekst pročitati, procesuirati, kritički ga procijeniti. Razlikujemo i druge vrste pismenosti poput informacijske, informatičke, matematičke i druge, dodala je.

Hrvatsko čitateljsko društvo prije dvije godine jedino je iz Hrvatske sudjelovalo u velikom istraživanju, Europskom projektu u sklopu Elineta. To istraživanje pokazalo je da je svaki peti Europljanin zapravo nepismen i, kako je rekla gospođa Berak, to je najobičnija funkcionalna pismenost.

- Nakon dvije godine prikupljanja svih izvještaja iz zemalja koje su sudjelovale došlo je do uspostavljanja deklaracije o pravu na pismenost Europskog građanina. To je potaklo sve zemlje da se čitanošću pozabave malo ozbiljnije, jer danas je pismenost postala doista upitna, rekla je.

Svake godine Hrvatsko čitateljsko društvo na međunarodni dan pismenosti organizira stručni skup u kojem okupljaju ne samo stručnu javnost nego i sve one koji se na bilo koji način bave pismenošću. Ove godine tema skupa je „Pismenost i kultura u doba promjene“. Ovom temom žele govoriti o promjenama koje su danas neminovne.