U Lazaretima otvorena izložba Covid-19 i kuga: sadašnjost u prošlosti

Izložba Covid-19 i kuga: sadašnjost u prošlosti otvorena je u četvrtak navečer u dubrovačkim Lazaretima, a donosi uvid u povijest protuepidemijskog sustava Dubrovačke Republike i Lazareta te uspoređuje epidemiološke, gospodarske i socijalne mjere iz tog vremena i  današnjice.

Autorica izložbe Zrinka Lucianović iz Dubrovačke baštine izjavila je kako se među Dubrovčanima odluka o smještaju Lazareta dugo razmatrala te su se lokacije mijenjale.

- Od prve karantenske odluke iz 1377. godine do 1627. kad se donosi konačna odluka o izgradnji, lokacija se mijenjala od Mrkana i Bobare ispred Cavtata, preko Lokruma, Danača, otočića sv. Marije na Mljetu pa konačno do današnje lokacije na Pločama, gdje je završavao karavanski put, rekla je Lucianović.

Napomenula je kako se brojni pojmovi ponavljaju i danas, od samoizolacije do krilatice 'ostanite doma'.

- Zanimljivo je da su vojnici saniteta distancu držali noseći štapove, a koristili su ih kad su janjičari dolazili pred Knežev dvor iz okuženih krajeva, ili kako bi držali na udaljenosti ljude u karanteni, objasnila je Lucianović, dodavši kako je podatak o deset tisuća stradalih od kuge u Dubrovniku zastrašujući.

- Dubrovnik sebi nije mogao dopustiti 'lockdown', kao što je tada radila Venecija. Dubrovčani su pokazali ingenioznost i vještinu kako bi bez obzira na sve ipak funkcionirali, navela je Lucianović. Dok su tisuće umirale u bosanskom zaleđu ili mletačkoj Dalmaciji, oni su s vremenom smanjili broj umrlih na minimum, zahvaljujući, istaknula je, tim dobro promišljenim i reguliranim mjerama.

Lucianović je dodala kako je zdravstveni ured Dubrovačke Republike imao na raspolaganju neograničen proračun, premda je uvijek svaki trošak navođen do najsitnijeg novčića.

Autorica izložbe dr. sc. Vesna Miović iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku izjavila je kako je u Lazaretima sve bilo točno određeno i život je bio uhodan.

- Lazareti se dijele na deset lazareta, odnosno pet dvorišta s trijemovima te središnjim trgom. Točno se znalo gdje putnici drže karantenu, gdje se odlaže i raskužuje roba, gdje putnici kuhaju ili mogu naručiti hranu ako im se ne kuha, gdje mogu udahnuti svježi zrak i družiti se, kad se vrata otključavaju i zaključavaju, rekla je Miović.

Napomenula je kako je Lazaretima upravljao kapetan Ploča s petnaestak vojnika Saniteta, naoružanih s dugim štapovima za održavanje razmaka, ali i reda i mira.

- Uz njih su bili i fakini, mučenici ovog kompleksa, jer su nosili i raskuživali robu pa su bili osuđeni na život u karanteni. Tu je bio i emin, najprije kao osmanski carinik a i neslužbeni osmanski konzul, koji je brinuo za red i mir među osmanskim podanicima kojih je bilo najviše, objasnila je Miović.

Izložba Covid-19 i kuga: sadašnjost u prošlosti nastala je u suradnji Grada Dubrovnika, Dubrovačke baštine i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, a ostaje otvorena do daljnjega.