Mladić zanesen planktonom

Nikola Medić, mladi Puljanin za nekoliko mjeseci doktorirat će na sveučilištu u Kopenhagenu, kao jedan od 11-orice odabranih iz devet europskih zemalja.

Ne prestaje se zanimati za temu svoga dokorata, a to su fitoplanktoni - oku nevidljivi organizmi koji nepogrešivo indiciraju stanje naših mora i oceana. U međuvremenu se uključio u europski oceanski forum mladih i akciju za klimu koju su pokrenuli hrvatski znanstvenici.

- Često mislimo da su Amazona ili šuma pluća zemlje međutim prava pluća zemlje su upravo oceani zbog toga što u površinskom dijelu oceana obitavaju mikroskopska živa bića koja su zaslužna za proizvodnju kisika i više od 50 posto svjetske primarne proizvodnje odnosno fotosinteze, kaže Nikola. 

- Iako je ocean ekosustav na zemlji - ipak je više ljudi bilo na mjesecu nego ljudi koje je istražilo i došlo do najdublje točke na oceanu to su Marijanske brazde, dodaje. 

I u sivim danima većina nas u moru vidi tek zabavu i uživanje. Puljanin Nikola Medić i na obalama Jadrana prepoznaje ocean. Najveći zemljin ekosustav. Klimatske promjene već mu dugo nagrizaju bioraznolikost. Pa se doktorand na sveučilištu u Kopenhagenu nedavno pridružio Europskom oceanskom forumu za mlade.

- Forum se, priča Nikola, odnosi na Sredozemno, Baltičko i Sjeverno more te Sjeverni pol. I dodaje: "Sve činjenice na temelju čega će se raditi programi zaštite i akcije zaštite oceana bazirat će se na znanosti. To je jedan od razloga zašto sam se uključio. Smatram da onu svoju znanost u budućnosti mogu prenijeti u neke akcije za zaštitu oceana i mora.

- U svom doktoratu bavim se mikroskompskim organizmima - fitoplanktonima i miksoplanktonima. Istražujem različite fiziološke odgovore tih mikroorganizama na različite utjecaje iz okoliša ko što su svjetlost, temperatura, salinitet, objašnjava Nikola.

Snažan indikator stanja mora i oceana. U određenim okolnostima mogu napraviti toksični cvat i ugroziti zdravlje ljudi. Ali i ekonomiju: ribarstvo, akvakulturu, turizam. Neki od tih oku nevidljivih organizama, otkriva Nikola, odgovorni su za svaki peti naš udisaj.

- Zanimljiva je činjenica da kad dođe do jednog velikog cvata, onda more može promijeniti boju. Može postati crvenkasto a još zanimljivije je to da oni iako nisu vidljivi golim okom mogu se vidjeti iz svemira, kaže.

Uz krizu bioraznolikosti najveći je problem trenutačno zagađenje plastikom. A zdravstvena kriza izazvana pandemijom koronavirusa već pokazuje i nove prijetnje za mora i okoliš. Ljudi i dalje bacaju smeće, tako da pronalazimo maske i gumene rukavice u moru, na plažama i u šumama. Sve je to ponukalo Nikolu da prihvati apel hrvatskih znanstvenika.

- Cilj je prikupiti dovoljan broj potpisa i stvoriti kritičnu masu koja bi pozvala institucije kao što su Ured predsjednika, Vladu RH te razna ministastva i Sabor, možda i obrazovne ustanove da se organizira klimatska akcija. Da priznamo da su klimatske promjene realnost i da moramo reagirati, objašnjava Nikola.

Zanesenost morem od malih nogu ovaj je mladi čovjek pretočio u obrazovanje: dodiplomski studij znanosti o moru, diplomski studij znanosti o okolišu, neumorno volontiranje na institutu Ruđer Bošković i rovinjskom Centru za istraživanje mora. Uskoro će zgotoviti svoj doktorski rad koji će kao dio europskoga projekta Mixitin poslužiti cjelokupnoj zajednici.