Kako se Dubrovnik spasio dok su u okolici umirali deseci tisuća ljudi

Dubrovačka Republika prva je u svijetu još u 14. stoljeću uvela karantenu. Izložba "Covid-19 i kuga: sadašnjost u prošlosti" donosi uvid u povijest protuepidemijskog sustava Dubrovačke Republike i Lazareta te uspoređuje epidemiološke, gospodarske i socijalne mjere iz tog vremena i današnjice.

Dubrovačka Republika prva je na svijetu uvela karantenu - u Cavtatu i na Mrkanu. Nakon što je crna kuga 1348. odnijela 10.000 života - nisu si mogli priuštiti zatvaranje poput bogate Venecije - zaštita zdravlja i opstanak gospodarstva bili su prioritet.

- Od te prve karantenske odluke 1377. do 1627., kad se donosi konačna odluka o izgradnji Lazareta, oni su premještali karantenu bezbroj puta, kaže Zrinka Lucianović, suautorica izložbe, udruga Dubrovačka baština.

Izgradnja Lazareta trajala je 20 godina, današnja vrijednost bila bi 2,7 milijuna eura. U deset lazareta, pet dvorišta s trijemovima i trgom tekao je uhodani život.


- Točno se znalo gdje putnici drže karantenu, točno se znalo gdje se raskužuje roba, gdje se odlaže raskužena roba, gdje roba koja još nije raskužena, gdje putnici kuhaju, gdje mogu naručiti hranu ako im se ne kuha, gdje mogu udahnuti svježeg zraka, mogu se družiti na trgu gdje je manja opasnost od kuge, kad se vrata otključavaju, kad se vrata zaključavaju, priča suautorica izložbe dr. sc. Vesna Miović, Zavod za povijesne znanosti HAZU-a.

- Oni su u nekim slučajevima, kad su u bližoj okolici umirale desetine tisuća ljudi, bosanskom zaleđu, Dalmaciji mletačkoj, zahvaljujući tim mjerama uspjeli svesti na devet smrti, ističe Lucianović.

Zahvaljujući mjerama poput samoizolacije pa do održavanje socijalne distance - za što su bili zaduženi vojnici saniteta.

- Osnovno sredstvo za rad bio je dugi štap kojim su osiguravali fizičku distancu i provodili disciplinu, kaže Miović.

Možda bi i Nacionalni stožer, ako ima neke dvojbe, mogao posjetiti izložbu "COVID-19 i kuga: sadašnjost u prošlosti".