Jesu li britanski znanstvenici na Veneri pronašli tragove života?

Veliko otkriće britanskih znanstvenika. U atmosferi oko Venere pronašli su plin fosfin, što znači da bi u oblacima oko Venere mogli biti živi organizmi. Naime, fosfin je molekula koja se sastoji od jednog atoma fosfora i tri vodika i na Zemlji se povezuje s postojanjem života.

Pronalazak čestica fosfina u atmosferi Venere znanstvenike je digao na noge. Taj bezbojni i vrlo otrovni plin, paradoksalno, mogao bi značiti - život.

- To je nagovještaj mogućnosti života u oblacima Venere. Nije neoboriv dokaz, no znanstvenicima nešto sugerira, rekao je znanstvenik David L. Clements, Imperial College u Londonu.

Uvjeti na Veneri često se opisuju paklenima jer je ondje dnevna temperatura dovoljno visoka da otopi olovo, a atmosfera se gotovo u cijelosti sastoji od ugljikova dioksida.

Teleskopovima na Hawajima i Čileu istraživači su prodrijeli kroz vrlo guste Venerine oblake i detektirali plin koji na Zemlji proizvode bakterije u potrazi za kisikom. Na susjednoj Veneri tog plina ne bi trebali biti.

Znanstvenici su u članku u časopisu Nature Astronomy istaknuli da prisutnost fosina ne dokazuje život na Veneri.

No pošto su Venerini oblaci jako kiseli i stoga jako brzo uništavaju fosfin, istraživanje je pokazalo da ga nešto stvara iznova. Zaključili su da se na Veneri zbiva "neobjašnjiva kemija".

Glavna autorica studije, Jane Greaves, profesorica na Fakultetu fizike i astronomije u Cardiffu, u razgovoru za AFP je ponovila da fosfin sam po sebi nije dokaz života na prvoj Zemljinoj susjedi.

- Čak i da planet obiluje fosforom, možda mu nedostaje nešto drugo važno za život, neki drugi element ili su uvjeti prevrući ili presuhi, rekla je.

Istaknula je kako je ovo prvi put da je fosfin otkriven na nekom stjenovitom planetu osim Zemlje.

- Iscrpno smo prošli svaku mogućnost i isključili ih sve. Vulkane, udare groma, meteorite koji padaju u atmosferu. Razradili smo svu kemiju, svu poznatu moguću kemiju koja bi se mogla dogoditi u Venerinoj atmosferi, na površini i ispod površine, a niti jedan postupak koji smo gledali nije mogao proizvesti fosfin u dovoljno velikim količinama da objasni nalaze našeg tima, ustvrdila je Sara Seager, Sveučilište MIT, SAD.

Alan Duffy, astronom s Kraljevskog australskog instituta i sa sveučilišta Swinburne, u svojoj je reakciji na studiju kazao da je privlačno zaključiti da fosfin na Veneri proizvode oblici života, "ali ne smije se isključiti nijedan nebiološki načini za njegov nastanak".

Otkriće je nazvao "jednim od najuzbudljivijih znakova moguće prisutnosti života izvan Zemlje" koje je vidio u svojoj karijeri.

Venera, koja se okreće u suprotnom smjeru od Zemlje i gdje je dan 243 puta dulji, predmet je intenzivnog istraživanja astronoma.

Toliko je blizu i slične je veličine kao naš planet da neki stručnjaci smatraju da služi kao znak upozorenja što se može dogoditi u slučaju nekontroliranih klimatskih promjena.

Otkriće, slažu se znanstvenici, može značiti dvije stvari.

- Jedno je da postoji neka nepoznata kemija, neka kemija o kojoj ne znamo. Druga intrigantnija mogućnost je da možda postoji neka vrsta životnog oblika u atmosferi Venere koja proizvodi fosfin koji smo otkrili, kaže Seager.

Koje god objašnjenje bilo - nakon desetljeća traganja za životom na Marsu - čini se da u prvi plan - dolazi Venera. Planet na kojem dan traje dulje nego cijela godina, a godišnja doba ne postoje. No zato možda - postoji život.