Koje se gljive smiju brati, a koje ne?

Kiša će dobro doći gljivarima koji se spremaju u pohod. Područje Gorskoga kotara oduvijek je poznato po gljivama, posebno vrganju. Što se smije brati, a što ne - u šumama Gorskog kotara provjerila je i naša ekipa.

S košarom u rukama u društvu gljivara Držislava u potrazi za gljivama u šumi oko Fužina. Na ovom području raste više od 160 vrsta gljiva. Nailazimo na rujnicu, zelenjaču, ljubičasto-zelenu krasnicu. 

U društvu smo iskusnog gljivara pa nas nije strah, ali osnovno pravilo kada se kreće u šumu jest "ne beri gljive koje ne poznaš".

- Nemojte brati bijele gljive, nemojte brati crvene gljive jer među njima ima najviše otrovnih. Ima i jestivih, ali već i sa ovim smo eliminirali jedan dobar dio, objašnjava nam Držislav Tadić, predsjednik Gljivarskog društva Grljak, Lič.

Među onim jestivima kralj šume svakako je vrganj. Itt - to se zove vrganj, vidi i pužić je tu Kralj u šumi, ali i na tanjuru. Pune minerala i biljnih proteina, s malo kalorija, gljive pružaju pravi gastronomski užitak.

- Izuzetno fantastična, može se iskoristi u gotovo svim sljedovima od hladnim predjela, juha, odličnih glavnih jela, na salatu, a postoje i prekrasni slatko slani deserti. Zbilja se može složiti u jako lijepa i ukusna jela, rekao je Andrej Kauzlarić, vlasnik hotela.

A sve onda povezati i u zanimljivu turističku priču. 

- U svakom slučaju oni pravi gosti koji vole gastronomiju već znaju da vrganj raste u rujnu i već krajem kolovoza počinju zvati kada počinje berba, kada mogu kušati specijalitete od vrganja, kaže Silvija Sobol, Odjel za turizam Općine Fužine

Sezona gljiva tek počinje, a u idućim danima kiše neće nedostajati. Dozvole za branje izdaju Hrvatske šume.