Tri genijalca i Dioklecijanovi podrumi

Tri mladića na kojima ostaje Hrvatska i zbog kojih možemo biti ponosni u „Dobro jutro, Hrvatska“ govorili su o Dioklecijanovim podrumima.

Prva 3D animaciju podruma
Petar Alfirević, koji je napravio 3D Peristila, sada se odlučio napraviti 3D animaciju podruma. A zašto je to napravio, rekao je:

-3D animacije podruma Dioklecijanove palače odlučio sam napraviti jer mi je bila dodatni izazov zbog toga što je već postojala rekonstrukcije cijele palače, a podruma još nitko nije napravio do mene. Sve sam sam izmjerio.

Mjerio je isto kao i Peristil, na internetu je našao mjere i sve ih postavio u omjere, te je koristio razne literature. Od vrata do stepenica je oko 30 do 40 m, 8 je stupova.

- Zanimljivosti je to da su podrumi bili prvi izgrađeni, prije cijele palače. Izgrađeni su kako bi palača stajala na njima. Većina podruma je rekonstruirana, našli su dosta originalnih dijelova i još nisu cijeli istraženi. Ovi podrumi su služili za izlazak na more, za Dioklecijanov bijeg ako bi neko napao palaču s kopna. Postoje i tajni tuneli ako bi neko napao s mora kako bi Dioklecijan mogao pobjeći, dodao je.

Katastarski plan u kojem su i Dioklecijanovi podrumi
Toni Šarolić, geodetski tehničar, o povijesti katastarskog upisa Dioklecijanove palače rekao je:

- Priča je počela prije 200 godina, točnije 1831. kada je izrađen  prvi katastarski plan na ovom području nakon izmjere pokrajine Dalmacije. U taj katastarski plan bilo je ucrtano 11 prostorije današnjeg podruma. 15 godina poslije 1846. konzervator Vicko Andrić je snimanjem ovih podruma otkrio nove prostorije na južnom dijelu palače, točnije na istočnom i zapadnom dijelu.

- Tek prošle godine podrumi su postali vlasništvo Republike Hrvatske
Prošle godine Ministarstva kulture i medija donijelo je rješenje s kojim je potvrđeno da su ovi podrumi od velikog arheološkog značaja i neotuđivo vlasništvo lijepe naše, dodao je.

Arhitektonska priča Dioklecijanovih podruma
Ivan Žižić, arhitektonski tehničar rekao je zašto su građeni križni svodovi:
- Svodovi su zanimljivi upravo zato što su napravljeni od opeke i kamena, a to je bilo neobično za to doba jer nitko prije nije gradio križne svodove, izumili su ih Rimljani. Razlog zašto su napravili od kamena i opeke je kako bi se konstrukcija olakšala. Kamen je temeljni element palače, morao se olakšati svod kako bi palača stajala. Fascinantno je da su u to doba bili takvi statičari s takvim sposobnostima.

- Veći dio podruma je istražen, 15% istočnog dijela je ostalo neistraženo. Pretpostavlja se da se tu nalazi sloj cijele povijesti grada Splita, dodao je.

Hadrijanova palača

Profesorica Magda Maver pojasnila je li postojala još jedna palača prije Dioklecijanove:

- Kad su u Splitu gradili objekte ispod općine ustanovilo se da je postojala Hadrijanova palača, našli su njene temelje i onda su sve to zatrpali. Pretpostavlja se da je bila veća od ove palače, Dioklecijan volio se ugledati na Hadrijana, međutim sličnost ovih podruma Dioklecijanove palače može se povezati s Domus Aurera Neronova koja je sagrađena u Rimu. Zahvaljujući tome što su stoljećima bili zatrpani ostali su uspjeti ovako dobro sačuvani uspjeli su doći na listu UNESCO-ve baštine.

Možda će u budućnosti Hadrijanova palača biti atrakcija kao i Dioklecijanova.