Tjelesna (ne)aktivnost naših učenika u vrijeme pandemije

Prema predviđanjima Svjetske zdravstvene organizacije do 2030. će svako drugo dijete biti pretilo.
➡️ Sve o koronavirusu

U „Dobro jutro, Hrvatska“ o manjku aktivnosti učenika u školskom sustavu, tj. tjelesna n(e)aktivnost učenika u vrijeme pandemije govorili su Ivana Kutle, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, Druga ekonomska škole Zagreb i prof. dr. Damir Knjaz, Kineziološki fakultet Zagreb.

Školska godina je počela pa tako i tjelesni odgoj, ali ove godine na otvorenom. A što kada počnu ulaziti u dvorane, prof. Kutle je rekla da postoji plan, razredni odjeli ne smiju se međusobno miješati.

U dogovoru s kolegama jedan razred će biti u dvorani posebno, a drugi će provoditi aktivnosti na vanjskim terenima, kako nalaže originalni GIK.  Uz nadu da će biti provedeno u najboljem redu, rekla je:

- Naši kineziolozi trude se da sve te aktivnosti provedu na najbolji mogući način, mađioničari su u svom poslu i sve što su do sada postigli s učenicima i što će tek provoditi, svaka im čast. Hvala dekanu i profesoru Knjazu što nas podržavaju.

U slučaju kiše prof. Kutle rekla je da će provoditi aktivnosti hodanja, orijentacijskog kretanja pod kišobranima kako bi se djeca aktivirala i smanji neaktivnost kod učenika.

Borba s pandemijom neaktivnosti

Bez tjelesne aktivnosti nema zdravlja poručio je prof. dr. Knjaz i naglasio da se borimo s pandemijom, ali i pandemije tjelesne neaktivnosti koja traje već desetljećima kako u  svijetu tako i u Hrvatskoj i već imamo negativne posljedice. Još je rekao:

- Trenutno se borimo i fokusirani smo na jednu pandemiju. Nemojmo zanemariti da bez tjelesne aktivnosti djeca, a i svi ostali, bit ćemo još boležljiviji, imat ćemo većih problema, živjet ćemo nekvalitetnije i kraće.

- Ne možemo u jednu stranu zaboraviti da danas ovisnost o igricama i računalu povećava, da nam djeca budu sve deblja i neaktivnija i da ćemo posljedice te tjelesne neaktivnosti osjećati godinama nakon što će se pronaći cjepivo, lijekovi za koronu. Ne možete danas zalediti našu djecu i spriječiti njihov rast i razvoj i reći za godinu dana da se cjepivo našlo i sada ćete ponovo biti aktivni. Godina, dvije koje će oni propustiti itekako će negativno utjecati na njihov rast i razvoj, dodao je.

Učenici svi razredi su pogođeni tjelesnom neaktivnošću,i osnovnih i srednjih škola. U nekim su sredinama kao i roditelji dobili alibi da ne budu tjelesno aktivni, uvijek nalaze razlog zašto ne biti tjelesno aktivan, nedostatak vremena, briga za druge, umor.

Jedan razlog mora presuditi, rekao je prof. dr. Knjaz, bez tjelesne aktivnost djeca neće imati kvalitetan rast i razvoj, a odrasli neće moći kvalitetno organizirati svoje fiziološke potrebe za kretanjem.

Budimo odgovorni i aktivni

Još je dodao da su djeca u Hrvatskoj jako pogođena tjelesnom neaktivnošću, 80 do 90% djece nemaju svoje gabarite koje bi trebali imati što se tiče tjelesne aktivnosti, a kod odraslih su već sada primjetne zdravstvene posljedice koje koštaju milijarde kuna naš zdravstveni sustav.

Preporuka profesora je da se učenici što više kreću na otvorenom, a djeci koja su dnevno sedam sati pod maskama u učionicama jedva čekaju da se prošeću. Prof. Kutle istakla je da je došlo do pomaka kako kod djece, tako i kod roditelja u planinarskim turama, kretanje u prirodi, šetanje, što i maksimalno koriste.

Profesori za poticanje takvih aktivnost koriste i nove tehnologije koje su koristili i protekle školske godine. Još je naglasila:

- Ovaj dio strahovito utječe na njihov psihofizički razvoj. Ne smijemo zaboraviti kako njihovo  emocionalno opterećenje i rasterećenje dešava se putem tjelesne aktivnost koju treba poticati.

Tjelesna aktivnost treba biti svakodnevna navika

Prema podacima iz 2002. godine 33,5% hrvatskih petnaestogodišnjaka je bilo u dovoljnoj mjeri tjelesno aktivno, dok je taj udio 2014. godine pao na 25,4%.U razdoblju od 2013. do 2017. u Hrvatskoj je zabilježen najveći porast postotka osoba koje ne vježbaju i ne bave se sportom među svim zemljama EU (sa 17 na 37%). Prema predviđanjima Svjetske zdravstvene organizacije do 2030. će svako drugo dijete biti pretilo.

Prof. dr. Knjaz rekao je da može biti i gore jer prate trendove i u nekim drugim kontinentima, u SAD-u te brojke su još i gore. Europa kaska ali uporno slijedi te negativne trendove. Naglašava da ćemo morati napraviti veliki zaokret kao što je Danska koja ima svaki dan tjelesnu kulturu ili Finska koja ima veliki broj izvannastavnih obaveznih aktivnosti za djecu i dodaje:

- Djeci moramo reći da je to važno, to je navika koju morate dobiti svaki dan i svaki dan morate biti tjelesno aktivni, a sustav će vam osigurati da budete u sustavu kakav vama odgovara, kakav želite, sportom kojim se vi želite baviti. Bez te jasne poruke nećemo napraviti pomaka.

- Danas je ritam života takav da roditelji sve manje i manje obraćaju pažnju na to nešto što je jako važno. Promjene se u nekoliko zadnjih godina u Hrvatskoj mogu vidjeti. Očito je da ta kampanja koju smo puno radili da moramo biti tjelesno aktivni, kod djece moramo stvoriti tjelesnu aktivnost urodila je plodom gdje je to bilo moguće. Roditelji se danas puno žrtvuju  i moramo im pomoći da svojoj djeci priušte kvalitetan rast i razvoj, dodao je.

Više od 100 matičnih škola u RH nemaju sportsku dvoranu

- Na dnu smo što se tiče EU s dva, tri ili jedan sat tjelesne aktivnosti, ovisno kako gdje. Izvannastavne aktivnosti mogu biti kvalitetnije i moraju biti profesionalnije. Moramo vratiti kineziologiju u razrede od 1. do 4. gdje se djeci ugrađuju navike i moramo povećati infrastrukturu škola.

Podatak da više od 100 matičnih škola u Republici Hrvatskoj uopće nemaju sportsku dvoranu  pokazuje nam da smo kao sustav zakazali.

- Morat ćemo to dići na jednu višu ljestvicu, a najčešći dobiveni odgovor je „nemamo novaca“ . A samo ove godine potrošit ćemo 2 do 2,5 milijarde kuna na liječenje samo dijabetesa tipa 2 čija se prevencija preko 30% mogla napraviti tjelesnom aktivnošću. Novaca će biti ako samo malo pokrenemo prioritete, dodao je.