Gospodar neba: creski bjeloglavi sup

Prizori gospodara neba, od kojih zastaje dah, ne se smiju propustiti ako dolazite na naš najveći otok Cres.

Osim na Cresu, bjeloglave supove još možete vidjeti samo na Krku, Plavniku i Prviću - jedinim staništima bjeloglavih supova u ovom dijelu Europe gdje trenutačno obitava 125 gnijezdećih parova. Ove godine u svojim gnijezdima, na okomitim liticama tik nad morem, odgajaju čak 89 opernaćenih supića.

- Gnijezde se na Kvarneru i onda kada stasaju, kada krenu u svoja lutanja može ih se naći praktički od Kvarnera pa sve do Španjolske i na drugu stranu sve do Grčke i do Bliskog Istoka, gdje su također zabilježeni naši supovi, rekao je glavni čuvar prirode u Javnoj ustanovi Priroda Marko Modrić.

Oni su naši bjeloglavi vladari neba. S rasponom krila od gotovo 3 metra najveće su ptice u Hrvatskoj. Njihovo oporavilište smješteno je u creskom mjestu Beli, u okruženju nekadašnje osnovne škole koju su pohodile generacije Beljana. Umjesto njih, danas se ovdje za samostalan život pripremaju generacije supova.

- Nije bilo dovoljno djece, škola se nažalost zatvorila, ali tu se osjetila potreba za zaštitom supova. I sada zapravo županija sa nama "Prirodom" upravlja ovim oporavilištem i Centrom. Ovo je zaista jedna točka koju i turisti i škole i djeca, baš nitko ne zaobilazi. Ono što je zapravo osnovna stvar koju mi ovdje radimo, u smislu zaštite prirode je to oporavilište, objasnila je Irena Jurić, ravnateljica Javne  ustanove Priroda.

Pa, zavirimo onda u oporavilište.

- Unutra imamo 6 bjeloglavih supova.To su ovogodišnje ptice, sve koje su spašene ove godine. I evo zadnju stvar koju smo napravili - kompletan veterinarski pregled. Vadili smo im krv, izmjerili kilažu, da znamo u kakvom su stanju. Kilaža je jako bitna, letna kondicija koju onda vidimo, kako se supovi snalaze u letnici, tako da ima tu više faktora koje mi sve zajedno uzmemo kad je pitanje puštanja, rekao je Tomislav Bandera Anić, ravnatelj Centra za posjetitelje Beli i oporavilišta za bjeloglave supove.

- Uvijek nam je drago kad spasimo supa, ali još nam je draže kad ga možemo pustiti iz letnice, rekao je Marko Modrić.

Kada se oporave, dobiju i GPS uređaje kojima se prati njihovo kretanje po svijetu.

- Jako smo sretni kada se taj sup snađe u divljini. Kada ga pustimo, znači da je cijeli taj proces oporavka išao dobro i da su imali donekle povjerenja u nas, rekao je Tomislav Bandera Anić.

- I bjeloglavi supovi doprinose našem imidžu divljeg otoka, divljeg u onom pozitivnom smislu. S mnogim prirodnim znamenitostima, biljkama, endemima, pa tako i bjeloglavim supovima koji su kruna naše zaštićene prirode, smatra gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako.

Supovi su i prirodni higijeničari jer se hrane strvinama s otočnih pašnjaka, pa imaju iznimnu ulogu u eko-sustavu. A kada strvina ponestane, odlaze u tzv."restorane za supove" koje opskrbljuju njihovi zaštitnici u oporavilištu Beli.

- Ne ubijaju, ne hrane se sa živim plijenom, nego samo sa strvinama.
Neusporedivo je manji broj ovaca sada nego prije 50-ak godina, a da ne kažem u prošlosti. Onda je jednostavno te prirodne hrane u staništu manje. Zato su u stvari ti tzv. restorani za supove. Imamo hranilišta na Cresu i kolege iz Parka prirode Učka, također na Učki, tako da mislimo da su ta hranilišta definitivno pokazala već neke rezultate, reka je Marko Modrić.

A zašto su fascinirani supovima, otkrili su slovenski turisti:

- Nakon što napuste gnijezdo roditeljsko, 5 godina okolo putuju i tulumare po svijetu i onda se tek vrate na Cres i osnuju obitelj - to nam je bilo interesantno, objasnili su. 

Uz djelatnike oporavilišta, čuvari supova su i dobri ljudi poput Beljana Maria Sintića koji je uz njih odrastao.

- Ta ljubav je davno počela. Kao dijete sam već prvog supa donio iz mora u Beli. Onda smo ga hranili ribom, onda smo se čudili da i škarpoća može pojest, a da mu ne smeta. Tako je to krenulo, pošto su ti supovi živjeli ovdje sa nama Oni su tu zaštitni znak ovog našeg mjesta i cijelog otoka, rekao je Mario Sintić, spasioc bjeloglavih supova iz mjesta Beli.

Upravo Mario ih je spasio više od stotinu.

- Za jednog supa, da bih ga spasio koji je otišao u jednu rupu morao sam zaroniti izvana da bi došao u tu rupu, da bih ga izvukao van.

Stoga je Mario Sintić pravi čovjek za odgovor na pitanje kakva su to ustvari bića.

- Kakva su to bića? Plaha, jako plaha i jako lijepa. Ljudi ih uznemiravaju i radi toga nam ti supovi padnu u more od straha, jer još nemaju dodir s ljudima. Vjerojatno ih vide prvi put kad turisti dođu. Onda ovim putem bih zamolio da ih ti brodovi izdaleka gledaju, da ih ne uznemiravaju, pozvao je Mario Sintić turiste.

Iz Mariovih usta u naše uši. No, u svakom slučaju, napredujemo, jer ovogodišnji monitoring ove strogo zaštićene vrste ptica potvrdjuje da im je populacija na Kvarneru stabilna i ima blagi uzlazni trend.