Trag u beskraju

Već nekoliko tisućljeća brojni su plovili i otkrivali ljepote hrvatskog Jadrana - za sve njih more nije bilo nešto što razdvaja, već ono što spaja. Grci su ovaj prostor kolonizirali prije dva i pol tisućljeća, za sobom ostavivši brojne tragove koje svjedoče o snazi i značaju tadašnjih kolonija. Arheolozi, povjesničari i konzervatori proteklih mjesec dana intenzivno su radili na dva nalazišta - u Lumbardi na otoku Korčuli i na vrhu poluotoka Pelješca, a njihovi pronalasci zainteresirali su struku u čitavom svijetu!

Prije dva i pol tisućljeća ovdje se vjerojatno napajalo čitavo jedno mjesto, a danas su redoviti posjetitelji konzervatori koji se trude za budućnost zaštititi antičku grčku cisternu.

- Budući da se to, kao i na svakom drugom arheološkom lokalitetu, nalazi vani, izloženo je raznim uvjetima propadanja, ističe konzervator Krešimir Bosnić.

Cisterna je ogromna - 10 puta 17 metara tlocrtne veličine, a u najdubljem dijelu duboka 3,5 m. Jedna od zagonetki je što je otvorena, nema tragove krovne konstrukcije, ali svojom veličinom monumentalna - na istočnoj obali Jadrana nema helenističkog objekta koji bi joj mogao parirati. Cisterna datira na konac 4. i početak 3. stoljeća prije Krista, a pronađena je na istome mjestu kao i lumbardska psefizma, koja predstavlja najstariji sačuvani zapis o osnivanju grčke kolonije.

- Našli smo podatke o podjeli zemlje, o zemljišnom minimumu. Kad se zemlja podijeli, ne može biti dalje dijeljena ispod određenog minimuma, sami znamo kako to na Sredozemlju često završava u toj preparcelizaciji, govori se o tome koja je količina zemlje dodijeljena onima koji su došli i podigli grad, a koliko će biti onim drugima. Jedna od izuzetno zanimljivih stvari je da se prvi put spominje da je ta podjela zemlje bila ucrtana na odgovarajući dokument - zapravo govorimo o najstarijem svjetskom katastru, kaže dr. sc. Hrvoje Potrebica s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Upravo zbog toga cisterna je velika vijest u svijetu arheologije, a snimljena je i najmoćnijim 3D-skenerom na svijetu, što znači dokumentaciju, ali i izuzetno sredstvo monitoringa. Cisterna i prije svega psefizma bili su glavni aduti da Lumbardu prošlog mjeseca primi krovna europska institucija za kulturnu baštinu Europa Nostra.

- Mi smo se prvenstveno učlanili u tu asocijaciju da možemo, ako treba, povlačiti sredstva, da se to zaštiti, jer su projekti dosta ozbiljni, a još treba istraživanja na ovom području, jer ovo je samo jedan dio, mali segment koji je otkriven, kaže načelnik općine Lumbarda Igor Kršinić.

- Nama je primaran zadatak bio da se čitav prostor dokumentira, da se dokumentiraju svi materijalni ostaci te da se provede osnovna konzervacija, obrubljivanje i konsolidacija i ostale tehnike čuvanja tog materijala. Te nam informacije služe kako bismo razvili adekvatan pristup kasnijem čuvanju ovog spomenika, to uključuje i njezinu kasniju prezentaciju, kaže Bosnić.

A nakon dva i pol tisućljeća svjetlo dana ugledala je grčko-ilirska kaciga. Izuzetno rijedak nalaz - ovakvih kaciga u čitavom svijetu ima tek desetak.

- Nose se od 7. stoljeća pa praktički do 3. stoljeća prije Krista i u svakom od tih razdoblja su imale značaj da zapravo definiraju pripadnike elite, ratničke elite koja su zapravo vladale tadašnjim zajednicama, kaže Potrebica.

Radovi na ovaj lokaciji na Pelješcu počeli su na ljeto, a nastavljeni proteklog tjedna. Grob iz 4. stoljeća prije Krista u sebi krije pravo povijesno blago.

- Ono što vidimo, u svakom slučaju, to su ulomci jedne grčke posude s ručkicom. Pokraj nje se nalaze ulomci jedne brončane narukvice kakve se inače, recimo, nalaze kao dio nakita žena toga vremena, govorimo o vremenu negdje 4. stoljeća prije Krista, kaže dr. sc. Marko Dizdar, ravnatelj Instituta za arheologiju Zagreba.

Ovakvih gomila na ovom području ima najmanje 15-ak, što nam govori kako će arheolozi ovdje još imati posla desetljećima, ali nam govori i to da je ovdje nekad bilo značajno naselje.

- Prema položaju grobova i svega ostalog, pa i nekim sporadičnim nalazima s brda, jer tamo nikad nisu provedena istraživanja, mi vjerujemo da je tamo sigurno bilo naselje lokalne zajednice. Ta lokalna zajednica svojim je nadzorom putova imala izuzetno važan utjecaj na kontrolu prolaska ovim putevima, rekao je Potrebica.

Stručnjacima sada predstoji nekoliko godina samo dokumentiranja prostora, nakon čega bi ovo nalazište trebalo postati jedan golemi međunarodni i interdisciplinarni projekt, jer se ovdje nalaze izuzetno rijetki predmeti koje u arheološkoj forenzici mogu otkriti ono što se nigdje drugdje ne može saznati.