Tri stoljeća "hranila" je stanovnike, a sada je čizma dobila i spomenik

Tri stoljeća "hranila" je stanovnike, omogućila im razvoj i napredak. Sada su joj se odužili kako i priliči. U međimurskoj Donjoj Dubravi postavljen je spomenik - čizmi - kao podsjetnik na bogatu tradiciju njihove izrade u tom mjestu.

Krajem devetnaestog stoljeća bilo je to jako gospodarsko središte u kojem je radilo 70 čizmara i postolara. Jedan je od nastavljača tradicije "dobrovskog čizmarskog ceha" bio i devedesetpetogodišnji gospodin Blaž.

- Mnogo sam radio, trideset godina sigurno i onda je prestala šuštarija, bilo nas je previše. Tak je to umrlo, onda su tvornice počele raditi i mi smo nestali, rekao je najstariji čizmar Blaž Brljak.



Antun Benko nastavlja obiteljsku liniju te danas jedini izrađuje "čizme s trdom sarom".

- Tradicija u mojoj familiji je stara negdje oko 200 godina. Ta čizma je simbol postala, simbol našega kraja, takve čizme su se nosile tu pred 300 godina i više, dodao je čizmar Benko.

Ostvaren je njegov san - u središtu mjesta postavljen je spomenik čuvarici tamošnje kulture. Otkrio ga je gospodin Blaž, a izrađen je po uzoru na original.

- Po toj čizmi ja sam je samo uvećao toliko koliko je drvo dozvoljavalo da bude velika. I ona, evo ispala je 1.70, tak da to sad lijepo izgleda, naglasio je samouki kipar iz Hlebina Zvonimir Dangubić.

U doba dok su djeca u školu hodala - bosa, takve su čizme bile statusni simbol, obuća za odlazak u crkvu, na vjenčanja, zabave. U njima se ulazilo u brak i odlazilo s ovoga svijeta. Danas su tek dio nošnje.

- Malo su udobne, ali teško je u njima plesati, malo je sklisko, tvrda je ta sara, teško je s njima manevrirati, tak da - svaka čast ljudima koji su to nekad svakodnevno upotrebljavali, rekla je Petra Žiga, KUD "Seljačka sloga" Donja Dubrava.

Domaćini pozivaju da spomenik na čuvaricu njihova identiteta, poput palca kipa Grgura Ninskog, pomilujete - za sreću.