Kako se nositi sa starenjem i sačuvati vitalnost?

Jeste li i vi među onima kojima je drago što je ljudski životni vijek sve dulji? Moram priznati da mene osobno to veseli. Ali dulji život neminovno uključuje i dulju starost. U vremenima opterećenima diktatom mladosti kako se nositi s tim potpuno prirodnim procesom i pri tome sačuvati vitalnost?

- Kad govorimo o starosti vjerojatno u budućnosti nećemo više govoriti da imamo stariju životnu dob,  starije od  65 godina nego ćemo morati govoriti o toj kronološkoj životnoj dobi, biološkoj životnoj dobi, pa će nam neki od 80 godina biti puno mlađi nego neke od 65 godina. kaže prof.dr.sc. Gordana Rubeša s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Manekenka Zvončica Vučković kaže da ona ide dan po dan i jednostavno prihvaća to što je

- Svaka bora, svaka sijeda kosa koja je, hvala Bogu, bila na početku kad sam bila jako mlada, 35 godina, pa sam se brzo na to priviknula. Ustvari sam to iskoristila kao bonus za moj posao, nešto što je drugačije, nešto što nije svakodnevno, s čim sam se ustvari proslavila i napravila karijeru, kaže.

Akademik Pavao Pavličić kaže da kad imate 20 godina, onda vam svi s 40 izgledaju kao stari ljudi.

- Kad bi vam neko rekao da se poslije 40-e hoda sa štapom onda bi vi to prihvatili. Procjena o nečijoj životnoj dobi u  kasnijem razdoblju je drugačije.Kad sam imao 25 mogao sam lako procijeniti ima li neko 17 ili 19 godina, a sada ne mogu procijeniti ima li 25 ili 35 godina, svi su mi mladi i nekako slični, rekao je Pavličić.

Dr.sc. Leo Jonjić ističe kako nikad nije kasno za početi se rekreativno baviti sportom, dapače.

- Kada ste u stresu vaši mišići dobivaju impuls da nešto rade, ali oni to ne odrade jer vi mirujete, vi ste u mirnom stanju u stresu, a oni stalno iščekuju, idi onda odite u teretanu, lijepo to odradite, ono što ste praktično biološki dobili impuls i dođite kući, dobro možete odspavati jer ste se umorili, kaže.

Prof.dr.sc. Zdravko Petanjek s Medicinskog fakulteta u Zagrebu objašnjava kako su individualne razlike jako velike.

- Neko je već s 50 godina doista možemo kazati da je već krenuo dosta intenzivna u proces starenja a vi imate ljude sa 75-godišnjaci koji izvrsno funkcioniraju. Naravno, vjerojatno njihova tjelesna aktivnost mora biti malo prilagođena, nećete  trčati sa 75 godina kao što ste s 50 ili  30, ali zapravo gdje je nemate nekakvih velikih promjena, rekao je prof. Petanjek.

Profesorica Rubeša kaže da narcizam može biti problematičan, može biti aktivirajući u procesu starenja.

- Ali ćemo vidjeti da osobe koje su narcistično strukturirane ponekada imaju takozvane narcistične povrede u procesu starenja. Teže prihvaćaju svoje promjene, tjelesne promjene, fizičke promjene da više nešto ne mogu. To može biti dvosmjerna ulica, može biti inhibirajuće po principu da razviju depresiju zbog toga, da se jednostavno zatvore, ništa ne valjaju ii razviju takve nekakve poremećaje. Može biti i motivirajuća da se počnu baviti sve više i mentalnim aktivnostima i sportskim aktivnostima da bi dokazali i pokazali sebi da nisu toliko stari i da ti nekakvi signali iz našeg tijela koji dolaze koji nam pokazuju da starima se mogu negdje usporiti, objašnjava.

- Ja ne vidim sebe u tome da sam preko 60. I sad govorim o tim 60. godinama kao da su to nečije tuđe godine, ali što bi poručio, poručio bi ustvari svima bez obzira na godine da se počnu baviti nekom fizičkom aktivnošću. To je ipak ono što pomogne, ne možemo reći protiv stresa jer sa stresom ne može živjeti koliko god ljudi pričali da sa stresom možemo živjeti to je pogreška. Jer stres je najgori faktor koji dovodi i do svih oboljenja i naravno i do samog starenja, rekao je dr. Jonjić.

Akademik Pavličić kaže kako je najgore kad vas starost lupi u glavu nepripremljenog.

- Ima ljudi koji misle da ako se budu dovoljno odlučno držali pred neprijateljem, starošću, ako se budu pravili da nisu stari onda i neće biti. To ne vrijedi i nikad nije vrijedilo, ustvrdio je Pavličić.

Profesorica Rubeša ističe da je starenje vrlo osobna priča.

- Mi to vidimo u svakom životu da se neko na to dobro prilagođava, dobro prihvaća, da je drugačije, da je njegovo tijelo drugačije, da je to prirodno od drugih osoba koje to doživljavaju kao narcistično povredu i nisu onda dovoljno dobri, nisu dovoljno lijepi, nisu dovoljno moćni. To je ta nekakva povreda koja onda nosi za sobom i neki psihički poremećaj koji su upravo u toj životnoj dobi i češći, smatra profesorica.

- To sve zavisi u duši, neki su stari i s 20, a neki nisu stari ni s 80.To sve ima veze s načinom života i s načinom razmišljanja i s tim nekim spiritualnim životom koji si moraš posložiti sam sa sobom, kaže Zvončica Vuković.