Sve više klimatskih ekstrema: Kakva će biti budućnost?

Sreća nas neće spasiti od klimatskih promjena, ali znanost i mi sami možemo utjecati na njih. Centar za klimatološka istraživanja koji je prva takva institucija u Hrvatskoj, posvećena interdisciplinarnom istraživanju klime i klimatskih promjena.

O vremenu govorimo svakodnevno, a kojekakvi vremenski ekstremi sve češće nas potiču i na razgovore o klimi i njezinim promjenama.

Dodatni je povod novoosnovani Centar za klimatološka istraživanja - prvi centar takve vrste u Hrvatskoj. Osnovao ga je nedavno Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao vodeća istraživačka i obrazovna institucija s dugogodišnjom tradicijom nastave i istraživanja u različitim područjima klimatologije.

- Na Geofizici se provodi izobrazba meteorologa i klimatologa. Klimatskim promjenama bave se i geografi te se svi odsjeci dotiču klimatskih promjena. Klimatski sustav Zemlje je vrlo složen, potrebna su interdisciplinarna istraživanja, ističe prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić.

Centar je tek osnovan, a njegova je ideja da se oni sami unutar sebe umreže.

- Kako bismo postali još efikasniji, kako bi mogli aplicirati za velike projekte, potrebno je povezati se, kaže prof. dr. sc. Ana Previšić s Biološkog odsjeka PMF-a.

Drugi cilj je prenijeti moderna istraživanja u škole i u nastavu, te kako bi se obrazovala javnost.

Kakva je situacija s klimatskim promjenama?
- Klimatske promjene su ovdje i mi ih osjećamo, nažalost, čovjek je uvelike pridonio tim klimatskim promjenama, dodaje Herceg Bulić.

Kaže da je cilj njih znanstvenika istražiti što nas čeka u budućnosti te pronaći odgovore na pitanja kako smanjiti klimatske promjene. Herceg Bulić kaže da je vrlo važno i pitanje mogu li se živi organizmi uopće prilagoditi.

- Ako do promjena dođe naglo, onda organizmi nemaju vremena za prilagodbu, tu mi moramo pomoći i predvidjeti. Moramo proučavati organizme i ekosustave. Cilj je zapravo sačuvati ove, još uvijek relativno ugodne klimatske uvjete na Zemlji.  

Profesorica Previšić kaže da je fokus njihova istraživanja otkriti što se još događa osim samih klimatskih promjena kao takvih.

- Primjerice, slatkovodni ekosustavi su pod velikim stresom, slatkovodne životinje imaju najveći postotak izumiranja u odnosu na stanovnike bilo kojeg drugog eko sustava. Možete li se sjetiti ijedne velike rijeke koja nije onečišćena?, pita se profesorica.

Oborine sve obilnije, a snijega sve manje

Sva istraživanja pokazuju da će ekstremi biti češći i žešći.

- Klima se zagrijava, ima sve više vodene pare, atmosfera je sve nepredvidljivija i ćudljivija, kaže Herceg Bulić dodajući da će doći i do promjene u režimu oborina.

- Modeli pokazuju da će one u kratkom vremenu biti sve intenzivnije, dolazit će do velikog priljeva vode, što dovodi do poplava primjerice u gradovima jer sustav kanalizacija nije dizajniran tako da može to odvesti u kratkom roku.

Gošće emisije Dobro jutro, Hrvatska ističu da sva mjerenja pokazuju da je snijega sve manje, a da se granica do koje on pada, povisuje. Također, arktički led se topi, a to ima utjecaj na cijeli svijet.

Zaključno, cilj Centra za klimatološka istraživanja jest učiniti istraživanja što kvalitetnijima u znanstvenom smislu.

- Nadamo se da ćemo to uspješno prenijeti u nastavu jer najvažnije je da buduće naraštaje obrazujemo za ono što im slijedi. Za ono, što ja nažalost, već ovdje, ističe profesorica Ana Previšić.