IZ ARHIVE: Viktor Kovačić - otac hrvatske moderne arhitekture

Viktor Kovačić, vodeći arhitekt hrvatske moderne, autor je mnogih zgrada pokraj kojih Zagrepčani svakodnevno prolaze. U arhivi HRT-a pronašli smo prilog novinarke Sanje Pražen koji je emitiran na današnji dan, 21.10.1994. na sedamdesetu obljetnicu smrti velikog arhitekte.

Sva svoja velika djela, a bilo ih je mnogo ostavio je Zagrebu koji je beskrajno volio. Zanimao ga je prostor kao mjesto i funkcija življenja, a onda tome davao svoja estetska rješenja.

Te 1994. godine Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti priredila je trodnevni znanstveni skup o život u djelu Viktora Kovačića, a HRT je o njemu snimio dokumentarni film. Režiser Zlatko Sudović tri godine se pripremao za snimanje filma, smatrao je da se treba nešto reći i o hrvatskoj modernijoj, suvremenijoj i recentnoj arhitekturi. 

- Kovačić je bio jedan od prvih naših domaćih arhitekata, školovao se u inozemstvu, prvi je primijetio da arhitekturu treba shvatiti kao bitnu komponentu nacionalne kulture. S još dvojicom kolega osnovao prvi Klub hrvatskih arhitekata, sudjelovao je u osnivanju časopisa 'Život' gdje je bio tehnički likovni urednik i pisao tekstove o arhitekturi. Kasnije je sudjelovao u osnivanju naše Visoke škole za arhitekte gdje je bio i profesor. On je za arhitekturu bio ono što je za likovnu umjetnost svojevremeno bio Vlaho Bukovac. Viktor Kovačić od arhitekture kao zanata napravio  je arhitekturu struku  s cijelim njenim kulturnim dignitetom koji jedna takva struka ima, rekao je Zlatko Sudović.

Viktor Kovačić kojeg su često zvali ocem suvremene hrvatske arhitekture rođen je 28. srpnja 1874. u Ločkoj Vasi kraj Huma na Sutli. Školovao se u Grazu i Beču gdje je 1899. završio Akademiju kod tada vodećeg arhitekte Otta Wagnera. Nakon studija preselio se u Zagreb gdje je oduvijek želio živjeti.

Iza sebe je ostavio mnogobrojna ostvarenja koja su u tadašnjem hrvatskom arhitektonskom izričaju unijela važne promjene i novine, a koje i dalje dominiraju Zagrebom kao što su crkvu sv. Blaža, kuća Slaveks i palača zagrebačke Burze koju je dovršio Ehrlich, vilu Perok, vile Vrbanić i Frangeš, regulaciju Kaptola i Rokova perivoja, vile Ćepulić i Fröhlich, kuću Frank. Preminuo je u svom voljenom Zagrebu  21. listopada 1924.