Zlato kao vječni simbol moći

U Tehničkom muzeja 'Nikola Tesla' u Zagrebu otvorena je zanimljiva izložba nazvana ‘Moć zlata’ koja među ostalim otkriva da najstarije zlato pronađeno u Hrvatskoj potječe iz 3500. godine pr.Kr.

Građu za izložbu muzeju su donirale brojne institucije među kojima je Arheološki muzej u Zagrebu i Hrvatski novčarski zavod, a kao što samo ime govori, tema izložbe je zlato i sve što je povezano sa žutim plemenitim metalom kojeg čovječanstvo koristi tisućljećima.

Na izložbi je moguće pogledati širok spektar eksponata: od onih povezanih s rudarenjem zlata koje je u prošlosti bilo popularno u sjevernoj Hrvatskoj, do raznih predmeta od zlata poput nakita i zlatnika.

- Kroz povijest gotovo su sve kulture upotrebljavale zlato kao simbol moći, ljepote, čistoće i uspjeha. Današnje kulture nastavljaju tradiciju upotrebe tog plemenitog metala kako bi obilježile svoje najznačajnije događaje: vjenčanim prstenjem, olimpijskim medaljama, nagradama poput Oscara i Grammyja, izradom novca, raspela i sakralnog posuđa. Nijedan drugi rijetki metal nije nadmašio vrijednost zlata u našem društvu, ističu iz Tehničkog muzeja.

Zlatnici i zlatne poluge

Neki od najzanimljivijih predmeta koji se mogu vidjeti svakako su brojni povijesni, ali i moderni zlatnici.
- Oni su posjetiteljima posebno zanimljivi jer se radi o predmetima koji su se nekad u povijesti koristili kao novac, ali i danas imaju uporabnu vrijednost jer se koriste kao investicijsko zlato, tj. postali su jedno od najisplativijih oblika ulaganja koje je sve popularnije i u Hrvatskoj, napominju iz muzeja.

Koliko je isplativ taj oblik ulaganja pokazuje i činjenica da je cijena zlata u proteklih 20 godina u prosjeku rasla oko 9% godišnje, što je ulagačima u ovaj plemeniti metal donijelo veliku zaradu. Najpopularniji oblik ulaganja svakako su zlatne poluge koje je također moguće vidjeti na izložbi.

Rudarenje zlata u Hrvatskoj

Zlato je u našim krajevima bilo prva mineralna sirovina koja se dobivala rudarskim radom. Tehnikom ispiranja naplavina uz rijeke Dravu i Muru dobivalo se elementarno zlato.

- Prvi dokumentirani počeci rudarstva u Hrvatskoj datiraju iz 14. stoljeća. U to vrijeme Frankopani su u Gorskom kotaru i Lici dobivali rudu željeza te zlato i srebro. U Čabru je 1651. radila peć za taljenje željeza, kada su slične peći građene i u Europi, što upućuje na to da je Hrvatska u to vrijeme bila u tehnološkom vrhu Europe, napominje se u tekstu koji prati izložbu.

Ležišta zlata i srebra bila su osnova za tadašnje kovnice koje su Zrinski imali već početkom 16. stoljeća i nalazile su se u Gvozdanskom (na Zrinskoj gori).

- Prema profesoru Vladimiru Abramoviću, u to vrijeme kovnice su bile u Kotoru, Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Virovitici, Pakracu, Požegi i Srijemskoj Mitrovici. Rudnici metala radili su u Gvozdanskom (Zrinskoj gori), Lici (Rudopolje), Gorskom kotaru (Lič i Čabar), Samoborskom gorju (Rude) i na Medvednici, kažu u Tehničkom muzeju.

Autorica izložbe je Davorka Petračić, a detalje o postavu, koji se besplatno može obići do 30. studenoga, ekipa emisije Dobro jutro, Hrvatska doznala je od ravnateljice muzeja Markite Franulić: