Našli ste nepoznati morski organizam? Dojavite ovdje!

Sve što ugrožava okoliš ili svaki susret s nepoznatim morskim organizmom dojaviti se može putem aplikacije Plavo oko, koja omogućuje komunikaciju između građana i znanstvenika te zajedničko djelovanje u zaštiti mora.

- Radi na principu da svojim mobilnim uređajem fotografirate predmet, označite lokaciju na kojoj se nalazite, napišete komentar i to stiže našem administratoru. Imamo cijelu mrežu stručnjaka od Dubrovnika do Pule, Rovinja, koji rade na institutima, kojima su te informacije zanimljive i u principu oni vam daju povratnu informaciju o čemu se radi, objašnjava viši dokumentarist u Prirodoslovnom muzeju Rijeka Borut Kružić.

Jer krije mora svašta. Stigla je tako i dojava ronioca s juga o čudnovatom pužu (naslovna fotografija, op.a.)!

- Ovdje imamo jednu dojavu iz južnog Jadrana gdje smo s obzirom na vrlo neobičnog puža s dlačicama na svojoj ljušturi trebali determinaciju specijalista. Proslijedili smo to na institut Ruđer Bošković i kolega je rekao da je to vrsta vezana isključivo za južni Jadran i vrlo, vrlo rijetka, kaže za emisiju More autorica aplikacije s Prirodoslovnog muzeja u Rijeci Milvana Arko Pijevac.

Osim susreta s nepoznatom, zanimljivom, ali i možda potencijalno opasnom vrstom, putem aplikacije dojaviti se mogu i raznorazna onečišćenja.

- Aplikacija je izuzetno korisna jer mnoge podatke koje dobijemo možemo koristiti u boljem pregledu stanja našeg Jadrana, odnosno dobivamo bolji i kvalitetniji uvid u stanje mora jer naravno samih biologa i stručnjaka vrlo je malo, tako da sve situacije ne možemo zabilježiti, i što se tiče vrsta i što se tiče nekih onečišćenja, dodaje Arko Pijevac.

Priča oko aplikacije krenula je s ciljem edukacije građana o moru i njegovoj zaštiti jer ono je resurs koji čovjeku puno znači. Zauzimaju mora i oceani više od 70 posto našeg planeta i samom tom svojom veličinom utječu na sve nas. Izvor su hrane, određuju klimu.

- Međutim, isto još treba mnogo edukacije o tome, treba korištenje tehnologija koje čine manju štetu samom okolišu. Globalno sve ljudske djelatnosti utječu na bioraznolikost više ili manje, ovisno o samom događanju koji se radi u samim obalnim zonama, ističe Arko Pijevac.

Zapita se čovjek u nekim situacijama - jesmo li svjesni što radimo ekosustavu o kojem ovisimo? Stoga neka trag koji ostavljamo bude što manji.