Dvije izložbe za 101. rođendan Etnografskog muzeja u Zagrebu

Etnografski muzej prošle je godine s obnovljenim pročeljem proslavio stoti rođendan. Srećom, dobro obavljen posao nije upropašten u kobnom zagrebačkom potresu, a muzej nas od sinoć dvjema izložbama ponovno vodi u svoju bogatu etnografsku prošlost.

Od prošle godine prelijepu muzejsku palaču na Mažuranićevu trgu krase izvorni secesijski ukrasi koji su šezdesetih godina prošlog stoljeća u posljednjoj obnovi bili uklonjeni.

Izložba nazvana ‘Etnografski muzej - palača s potpisom’ zorno dokumentira povijesnu perspektivu i tijek obnove zdanja za čiji je izgled zaslužan arhitekt Vjekoslav Bastl.

- Vjerujem da će posjetiteljima biti zanimljivo vidjeti kako se u procesu obnove obnavljaju pojedini elementi koji su pronađeni u nacrtima i moći će vidjeti kalupe iz kojih su izrađeni fasadni ukrasi i kako je izgledalo stanje koje su zatekli konzervatori, napominje kustosica izložbe Željka Jelavić.
NASLOV VIJESTI
U same korijene muzeja utkano je i ime svećenika Milka Cepelića, tajnika i životopisca biskupa Strossmayera, ali i predanog povjesničara i etnografa.

Cepelić je prikupljao građu vezanu za narodno tekstilno rukotvorstvo i oporučno zbirku ostavio u nadi da će Hrvatska jednog dana imati Etnografski muzej, za što se za života zauzimao.

- Već kad ih je Cepelić prikupljao, a to je bio konac 19. st. već je u ono vrijeme bila raritetna. Ako je našao neki primjerak koji bi mu se svidio, a nisu mu ga žene htjele prodati ili pokloniti, onda bi on zamolio original pa je po njemu dao napraviti repliku, ističe autorica izložbe Katarina Bušić.

302 muzejska predmeta Cepelić je za života počeo katalogizirati, tako da mnoge prati detaljan opis - tko ih je i gdje izradio, kako se zvao ornament ili vrsta tkanja pa čak i je li bio upotrebljavan, što je za današnje etnografe pravo blago.