Otvorenje Palače šećerane u Rijeci - cijeli tjedan

Otvorena je novouređena Palača šećerane, novi dom Muzeja grada Rijeke sa stalnim postavom o riječkoj povijesti. Do kraja tjedna traju besplatne vođene ture stalnim postavom uz poštivanje mjera zaštite od korone.

Nakon temeljite obnove Palača šećerane, izgrađena 1752. godine, postaje reprezentativan prostor riječke i hrvatske kulture. Riječ je o jednom od najvećih projekata Rijeke - europske prijestolnice kulture koji je u petak uspio okupiti cijeli državni vrh. 

Obnova bivšega kompleksa Benčić trajala je dvije i pol godine - jedna je to od najljepših baroknih palača u Hrvatskoj. Impozantno zdanje obnovljeno je bespovratnim sredstvima iz EU fondova i to u iznosu od 60 milijuna kuna a u sklopu projekta europske prijestolnice kulture.



Plenković: Jedan od najsloženijih projekata obnove


Premijer Andrej Plenković prigodom otvorenja rekao da je riječ o važnom infrastrukturnom i kapitalnom projektu višestrukog značenja.

- To je važan projekt za razvoj Rijeke jer doprinosi podizanju svijesti o očuvanju kulturne baštine te pokazuje potencijal stavljanja povijesnih objekata u funkciju kulture, čime se na suvremen način vrednuje baština i povijest grada i njegovih stanovnika, kazao je Plenković te ocijenio je da je obnova palače obilježila projekt Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture.

- Drago nam je da smo putem angažiranog pristupa ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek pomogli nizu aktivnosti koje su se održale u sklopu projekta u Rijeci, istaknuo je premijer.

Plenković je ocijenio da je obnova kompleksa Benčić jedan od najsloženijih projekata obnove graditeljskog nasljeđa u Hrvatskoj.

Obuljen Koržinek: EPK reduciran, ali ostaju vrijedni objekti

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek je čestitala Gradu Rijeci kao nositelju svih projekata u okviru Europske prijestolnice kulture, ravnatelju Muzeja grada Rijeke i svim djelatnicima muzeja te Hrvatskom restauratorskom zavodu koji je niz godina obnavljao zgradu.

- Palača šećerane je referentna točka i svima koji posjete muzej dat će jako dobar uvid u povijest Rijeke, a time i dio hrvatske povijesti, sve slojeve koje Rijeka čuva i baštini, navela je.

Izrazila je žaljenje što je projekt EPK zbog okolnosti pandemije u programskom smislu u velikoj mjeri reduciran a veliki broj međunarodnih umjetnika koji su trebali doći, nisu mogli realizirati svoje programe.

- No, ostat će iznimno vrijedni objekti, poput Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, ovog muzeja, Dječje kuće, Gradske knjižnice i Ri Huba, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Obersnel: Ne bismo bilo ovdje danas da nije intrigantne riječke povijesti

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel zahvalio je brojnim akterima restauracije, konzervacije, projektiranja i uređenja palače.

- Mi svi ne bismo bilo ovdje danas da nije intrigantne, burne i sigurno vrlo zanimljive riječke povijesti. One koja nas je oblikovala, iz koje učimo i one koju gradimo i mi, upravo ovakvim velikim projektima za naš grad, za našu Luku različitosti, rekao je gradonačelnik.

Dodao je da u tome leži snaga ne samo tog projekta, nego i čitavog projekta EPK - u zajedničkoj misiji i viziji te na koncu onom težem dijelu, ostvarenju i realizaciji ovakvih projekata, od iznimne važnosti za naš grad, unatoč okolnostima u kojima se nalazimo.



Ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović rekao je da osjeća ponos što su u relativno kratkom razdoblju pribavili važne i zanimljive predmete i druge izloške, koji nisu samo pojedinačni predmeti, nego ih povezuje zajednička priča.

- Postav muzeja govori o tome da Rijeka nema samo povijest lokalnog i zavičajnog značenja, nego i hrvatskog i europskog, istaknuo je.

Ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše naglasila je da su se restauratorski i konzervatorski radovi u palači obavljali 17 godina.

Uređenu Palaču šećerane i muzejski postav zainteresirani će moći besplatno razgledati svakog dana od 11 do 18 sati uz podignute ulaznice u prostorijama Ri Infa na Korzu.

Vođeni obilasci od 60 minuta organizirat će se istodobno za dvije skupine po 25 posjetitelja. Jedna skupina razgledat će prvi kat, a druga drugi, te će se zamijeniti. Nakon svake ture, prostor će se dezinficirati kako bi bio spreman za nove dvije skupine.

Na taj način omogućit će se da što više građana razgleda Palaču šećerane, a da ih se što je više moguće zaštiti od koronavirusa i zaraze.



Palača šećerane, zaštićeno kulturno dobro od 1970. godine, počela se uređivati u proljeće 2018. Obnova te palače u novom kvartu kulture u bivšem industrijskom kompleksu Benčiću jedna je od nekoliko velikih obnova zgrada u sklopu projekta Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture.

U izložbenom postavu predstavljene su mnoge riječke teme, poput prvog torpeda na svijetu, Mornaričke akademije, Rijeke kao iseljeničke luke, povijesti gradskog kazališta, riječkih nebodera, glazbe, riječkog rocka, povijesti velikih riječkih tvrtki Tvornice papira, Tvornice duhana, doznaje se od Grada Rijeke.

Predmeti iz muzejske zbirke i drugi izlošci postavljeni su u više od 30 prostorija na dva kata palače.

Grad Rijeka preuzeo je vlasništvo nad Palačom šećerane krajem 1990-ih godina, nakon stečaja Tvornice motora ‘Rikard Benčić’, koja se služila palačom kao upravnom zgradom.

Mnogi stručnjaci je svrstavaju među najljepše barokne palače u Hrvatskoj, a posebna su vrijednost zidni oslici, jedinstvene kaljeve peći i drugi dekorativni elementi. U palači su bile upravne zgrade nekoliko industrijskih kompleksa tijekom tri stoljeća, među kojima je bila prva Rafinerija šećera osnovana 1750. godine.

Projektnu dokumentaciju rekonstrukcije Palače šećerane izradio je Hrvatski restauratorski zavod, a glavna projektantica je Irma Huić. Obnovu je izvela slovenska tvrtka VG5.

Idejni projekt za novi stalni postav Muzeja grada Rijeke djelo je dizajnerice Nikoline Jelavić Mitrović, dobitnice nagrade Europskog muzeja godine za rad na Gradskom muzeju u Vukovaru te autorice nagrađenog postava Muzeja Sinjske alke.

Autori stalnog postava su ravnatelj Ervin Dubrović i djelatnici Muzeja grada Rijeke.

Obnova Palače šećerane i obnova broda Galeba sastavni su dio projekta EU-a pod nazivom Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine, za što je Gradu Rijeci iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija odobreno sufinanciranje od 68,9 milijuna kuna nepovratnog novca.

Pogledajte reportažu ekipe Vijesti iz kulture: