Kožarić - kipar koji je otvarao nove prostore

Velik, jedinstven, jednostavan i nepredvidiv - što je hrvatskoj i europskoj umjetnosti ostavio akademik Ivan Kožarić analizirali smo u posebnom izdanju Vijesti iz kulture, posvećenom odlasku velikana naše umjetničke scene:

- Odlazak velikana umjetnosti - Ivana Kožarića
- Plenković, Jandroković i Obuljen Koržinek izrazili sućut
- In memoriam: 'Jedno djelo' Ivana Kožarića
- Kožarićevo djelo u zbirci njujorške MoMA-e

Golema je ostavština velikog hrvatskog kipara, akademika Ivana Kožarića koji je preminuo u nedjelju u stotoj godini. I domaća i svjetska umjetnička scena vrlo rano ga je bila svrstala među one koji su neprestano otvarali nove prostore umjetničke slobode:



Neizmjerno talentiran, a pritom šarmantan, duhovit...

Neizmjerno talentiran, a pritom šarmantan, duhovit... - tako su Ivana Kožarića doživljavali oni koji su imali sreću bolje ga poznavati.

Skulpture umjetnika - spomenimo samo zagrebačke - kip Matoša ili slavno 'Prizemljeno sunce'- postale su dio vizura grada, a velik dio njegova opusa nalazi se u brojnim privatnim zbirkama i muzejima diljem svijeta.

- Ono što je kod Kožarića fascinantno je da je zapravo atipičan s jedne strane jer ne može ga se pratiti ni kroz evoluciju, ni kroz žanr, ni kroz tehniku jer primjenjuje sve bez ikakve discipline i obzira, kaže likovni kritičar Antun Maračić.



Boravio je i u Parizu, što je bilo važno za njegovo bolje upoznavanje s europskom umjetnošću, no od samih početaka sklon je naglu mijenjanju kiparskoga izričaja, uz otklon od tradicijskih tokova.

- Ukidao je, zapravo, hijerarhiju. To je ono najdivnije – što je nešto maleno, i možda efemerno, moglo postati divni umjetnički rad, smatra voditeljica Atelijera Kožarić u MSU-u Radmila Iva Janković.



Neposredan i uvijek prisutan u kulturnom životu

Osim umjetničke veličine, pamtit će se i njegova neposrednost i prisutnost u kulturnom životu.

- Sretni smo kao generacija da smo živjeli u isto vrijeme kad i Ivan Kožarić i da smo imali tu privilegiju pratiti njegov rad, poručuje ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Likovni kritičar Ivica Župan napominje, pak, da je Kožarić držao ego pod kontrolom: Bio je empatičan, i cehovski i ljudski solidaran, ističe Župan.

Sam Ivan Kožarić vrlo je jednostavno govorio o svojem stvaralaštvu: Ja sam uvijek mislio da to što sam napravio prije, da to nije to pravo što ja trebam napraviti, uvijek sam težio nešto više napraviti, nešto bolje, govorio je Kožarić u svojem Portretu iz 2012. godine.

Dio svojega golemog opusa ostavio je u trajno naslijeđe Muzeju suvremene umjetnosti gdje će buduće generacije učiti od umjetnika koji je zadužio hrvatsku kulturu.



Zvonko Maković o retrospektivi u MSU i i izložbi u Berlinu

Dok se hrvatska kulturna scena ovih dana se prisjeća trenutaka, susreta i druženja s velikim umjetnikom, u pripremi je velika retrospektiva njegova stvaralaštva, odnosno čak dvije izložbe.

O pripremama za dvije izložbe posvećene Ivanu Kožariću u Vijestima iz kulture razgovarali smo s povjesničarom umjetnosti Zvonkom Makovićem koji je govorio o velikoj  retrospektivi koja će biti u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, a prije toga bit će postavljena i izložba u Berlinu:

- Sljedeće godine u lipnju Kožarić bi napunio 100 godina. To je zaista jedinstven slučaj. Muzej suvremene umjetnosti, koji čuva njegov atelje i koji ima najveći broj njegovih djela, u suradnji s galerijom Gregora Podnara u Berlinu, trebao je obilježiti taj datum retrospektivom. Kolegica Radmila Iva Janković, koja je voditeljica Ateljea Kožarić i kustosica u MSU, nositeljica je tog projekta, najavljuje Maković.

Izložba će se, dakako, napraviti, međutim, iako su se svi tomu nadali, Ivan Kožarić neće biti prisutan, no izložba će biti poticaj za jedno novo čitanje Kožarića.

- Prilika je to da se sada, kad više nije fizički s nama, njegovo djelo, koje je vrlo široko i poticajno, sagleda na novi način i da ga se kontekstualizira. Mislim da vrijeme za tu umjetnost tek dolazi, zaključuje Maković.



I prije Kožarića Hrvatska je imala velike kipare - od Ivana Meštrovića do Vojina Bakića i Dušana Džamonje, no Kožarić je otvorio potpuno novo poglavlje.

- On uzima prostor, a ne više formu, kao bitnu supstancu skulpture i prebacuje težište na ideju, na koncept. To je nešto što nitko drugi nije radio i kad Kožarić počinje raditi kasnih 1940-ih godina, pa tokom 1950-ih, ne postoji ni jedna referentna točka koja bi ga uključivala u umjetničku scenu. On je odmah bio prepoznat kao izuzetan, podsjeća Maković.

Šira javnost Kožarića će pamtiti po skulpturama u javnom prostoru, poput 'Prizemljenog Sunca' i 'Matoša na klupi' u Zagrebu, no treba podsjetiti da on nije bio samo kipar.

- Kožarić je 'razbio' skuplturu, 'razbio' formu i zapravo ju je rasplinuo, doveo u plinovito stanje, u ideju… To će biti osobito prepoznato u razdoblju od 1970-ih do 1990-ih godina kad Kožarić radi slučajne skulpture; materija mu je nevažna, manualni aspekt mu je nevažan, važna je ideja. On središte stavlja na koncept, na mentalnu sferu, na moralnu sferu, a to je nešto što drugi nisu radili, i on će to dovesti do vrhunaca, napominje Maković.



Oproštaj od Kožarića na društvenim mrežama

A u vremenu kad se veći dio života preselio na internet, mnogi se kulturni djelatnici, ne samo likovnjaci, opraštaju od Ivana Kožarića, naravno, preko društvenih mreža. Izdvojili smo samo neke od poruka:



Život i djela Ivana Kožarića na HRTi

Života, djela i riječi Ivana Kožarića prisjećamo se i u videoteci multimedijske usluge HRTi u kojoj su dostupne emisije iz serijala Jedno djelo posvećene njegovu ciklusu 'Ispuhivanje energije' te radu 'Figura (Kupač pod tušem)'.
Zašto se Kožarić tako žurio? - U radovima koje je nazvao 'Ispuhivanje energije' slikao je neposredno svojim dahom. Njegov udah i izdah - vežući na sebe kapljice boje - postaje istodobno metafora oslobođene kreativne slobode i konkretizacija stvaralačkog čina. Slično tome doživljavamo cjelokupan njegov rad: kao samu energetsku supstancu ili kao osjećaj svježeg zraka, podsjećaju autorice i urednice emisije su scenaristica Evelina Turković i Ana Marija Habjan.



U našoj se videoteci nalazi i Skica za portret - emisija o Ivanu Kožariću snimana 1990., kao TV izložba - prikazani su radovi nastali su u razdoblju od 1967. do 1990., a scenaristi i redatelji su Breda Beban i Hrvoje Horvatić, te dokumentarac Portret: Ivan Kožarić snimljen 2011. godine, koji pripovijeda o djelu Ivana Kožarića:

- Njegov rad mladalačkom svježinom i zaigranošću ne prestaje oduševljavati publiku i utjecati na mlađe generacije umjetnika i dizajnera koji mu čak posvećuju svoje radove ili cijele izložbene projekte kako smo se osvjedočili u ovoj emisiji. Njegov opus je zaslužio mnoštvo međunarodnih priznanja, izlagao je u prestižnim svjetskim muzejima, galerijama i smotrama poput legendarne Documente u Kasselu, napominje scenaristica i urednica dokumentarnog filma Portret: Ivan Kožarić Renata Margaretić Urlić.

Pogledajte i priču o tomu što je hrvatskoj i europskoj umjetnosti ostavio akademik Ivan Kožarić iz Vijesti iz kulture: