Samoborski mostovi

Petnaestak je mostova u centru Samobora. Nadvijaju se nad rijekom Gradnom - drveni, kameni, betonski, pješački, cestovni, privatni i javni. Građeni u prošlim stoljećima, bili su namijenjeni nekim drugim vozilima i nekom drukčijem prometu.

- Najviše ih je izgrađeno krajem 19. st., kad je počela i regulacija Gradne. Gradna je u to doba često plavila. Postojali su otočići, obale su urušuvale. Pa je tadašnji načelnik krenuo s izgradnjom mostova, kaže kustos Samoborskog muzeja Luka Kazimović.

Darko Ropac umirovljeni je liječnik i profesor epidemiologije na Medicinskom fakultetu, Samoborcima znan kao lokalni publicist i kroničar. Zabrinut je za stanje nekih ovdašnjih mostova. Tone i tone, tisuće i tisuće vozila dnevno preko njih prelazi danas. Nisu to više volovske zaprege i mostovi se oštećuju, upozorava. Puno je već i uloženo u njihovo održavanje i obnovu, dodaje. 

Gradna je os centra Samobora. Uz nju je i šetnica te jedan stariji most u obnovi. Radi se o replici mosta koji je stradao u poplavi 1937., tumači Luka Kazimović.  Jedan je to od najživopisnijih mostova. Replika je napravljena 1987., međutim ipak ga tretiraju konzervatori.

Nakon regulacije Gradne, potkraj devetnaestog stoljeća, Samoborci grade - u skladu s vremenom - drvene mostove. 1905. i 1906. sagrađena su i prva dva armiranobetonska mosta. Zanimljivo je da su to prva dva mosta izgrađena u Hrvatskoj takvom tehnikom. Postoji i podatak da su među prva dva ili tri u ondašnjoj Austro-Ugarskoj monarhiji, dodaje Kazimović.

Radi zaštite ovih mostova svakako će trebati poduzeti još koraka.