H-8 najbolji hrvatski igrani film svih vremena

Film ‘H-8’ redatelja Nikole Tanhofera iz 1958. u najnovijem, trećem izboru kritičara proglašen je najboljim hrvatskim igranim filmom svih vremena, najbolji dokumentarni film je ‘Od 3 do 22’ Kreše Golika (1966.), a najbolji animirani ‘Surogat’ Dušana Vukotića iz 1961.

- U obzir su došli svi filmovi nastali u proteklih 75 godina, od 'Lisinskog' iz 1944. do naslova iz 2019., ukupno nešto vise od 400-tinjak njih čiji je većinski producent iz naše zemlje. U anketi je sudjelovalo 38 osoba, oba spola iz Zagreba, Rijeke, Splita, Pule, raznih generacija i kritičarskih senzibiliteta pa i svjetonazora, ističe filmski publicist i organizator izbora Veljko Krulčić.

Dodaje da svaka uređena kinematografija povremeno napravi svoju ‘inventuru’, a kako je prolaskom desetljeća snimljeno na stotine novih filmova, tako se i organiziraju, odnosno reaktualiziraju izbori najboljih ostvarenja u povijesti kinematografije, uključivši i hrvatske.

Hrvatska kinematografija solidna, ali daleko od uređenosti i transparentnosti

Ocjenjuje i kako, s obzirom na novac kojim godišnje raspolaže, hrvatska kinematografija ide u red više nego solidnih u odnosu na bogatije kinematografije u okruženju, ali je od uređenosti i transparentnosti, nažalost, udaljena svjetlosnim godinama.

Dosad su bila organizirana tek dva izbora za najbolji hrvatski film svih vremena - 1989/1990. od strane Društva filmskih radnika Hrvatske i lista Vjesnik i 1999/2000. u organizaciji filmskog magazina Hollywood. U prvom izboru sudjelovalo je 28 filmskih kritičara, a u drugom njih 44.

- Činjenica da ni HAVC niti Hrvatska kinoteka, društva redatelja i filmskih radnika nisu pokazali ni mrvicu želje niti ambicije da organiziraju izbor najboljih hrvatskih filmskih ostvarenja 'all time' potaknula me je da među filmskim kritičarima i stručnjacima napravim tu vrstu vrijednosne inventure, zaključuje Krulčić.

U odnosu na prethodna dva izbora, na kojima je za najbolji hrvatski film od kritičara bio izabran ‘Tko pjeva zlo ne misli’ Kreše Golika iz 1970., došlo je do bitne promjene - titulu je preuzeo ‘H-8’, a na drugo mjesto probio se ‘Rondo’ Zvonimira Berkovića iz 1966.

Slijede ‘Tko pjeva zlo ne misli’, ‘Lisice’ Krste Papića, ‘Breza’ Ante Babaje, ‘Ritam zločina’ Zorana Tadića i ‘Ne okreći se sine’ Branka Bauera. U prvih deset najboljih izabrani su i ‘Kaja, ubit ću te’, Vatroslava Mimice, ‘Koncert’ Branka Belana i kao najnoviji film ‘Što je Iva snimila 21. listopada 2003.’ Tomislava Radića iz 2005.

- Lista 10 najboljih pokazuje apsolutnu dominaciju filmova iz tzv. socijalističke kinematografije, tek na desetom mjestu se nalazi naslov snimljen nakon 1991., ocjenjuje Krulčić.

Najavio je i da će, kao organizator izbora, Ministarstvu kulture i medija i HAVC-u predložiti da se 100 najboljih ostvarenja proglasi ‘igranim filmovima od nacionalnog značaja’, odnosno da ih se proglasi za ‘nacionalno kulturno dobro’.

Redoslijed prva tri dokumentarca identičan posljednjoj anketi

U izboru najboljeg hrvatskog dokumentarca u obzir su došli apsolutno svi dokumentarni filmovi, od onih najkraćih do dugometražnih, uključujući i one snimljene za televiziju i eksperimentalne.

- Dokumentarce koji su nastali i u razdoblju Kraljevine Jugoslavije, kinematografije tzv. NDH, socijalističke kinematografije te u samostalnoj Hrvatskoj. Uvjet je bio da se radi o dokumentarcima čiji je producent iz Hrvatske, ističe Krulčić.

Od posljednje (ujedno i prve takve) ankete ikad napravljene u hrvatskoj kinematografiji prošla su puna dva desetljeća. Tada su kritičari kao tri najbolja dokumentarca izabrali ‘Od 3 do 22’, Kreše Golika (1966) , ‘Mala seoska priredba’ Krste Papića (1971) i ‘Druge’ Zorana Tadića iz 1972.

U međuvremenu ukus kritičara, bez obzira na mijene i nove generacije kritičara, nije se bitno promijenio što se tiče liste 10 najboljih. Redoslijed prva tri naslova u najnovijem izboru identičan je redoslijedu iz ankete iz 1999/2000.

Slijede ‘Specijalni vlakovi’ Krste Papića, ‘Recital’ Petra Krelje, ‘Kad te moja čakija ubode’ Krste Papića, i ‘Srbenka’ Nebojše Slijepčevića. U top 10 ušli su i ‘Dobro jutro’ i ‘Tijelo’ Ante Babaje i ‘Skopje '63’ Veljka Bulajića.

U izboru se ističe da su čak tri filma Krste Papića među šest najboljih hrvatskih dokumentaraca, a dva naslova Ante Babaje se nalaze na listi 10 najboljih. Osam filmova s liste pripada korpusu socijalističke kinematografije, a dva naslova su snimljena nakon 1991. Dokumentarac iz najnovije produkcije ‘Srbenka’ plasirao se na sedmo mjesto.

Krulčić napominje da će, slično kao i za igrane filmove, Ministarstvu kulture i medija i HAVC-u predložiti da se 50 najboljih proglasi ‘dokumentarnim filmovima od nacionalnog značenja’, odnosno za ‘nacionalno kulturno dobro’.

Značajna promjena na listi animiranog filma

U izboru najboljeg animiranog filma došlo je do značajne promjene, za razliku od posljednje ankete iz 1999/2000 kada je ‘Satiemania’ Zdenka Gašparovića bila prva, u posljednjem izboru najbolji hrvatski animirani film svih vremena je Oscarom nagrađen ‘Surogat’ Dušana Vukovića iz 1961.

Slijedi ‘Tup - tup’ i ‘Idu dani’ Nedeljka Dragića, ‘Doh Kihot’ Vlade Kristla i tek onda kultni ‘Profesor Baltazar’ animirani serijal koji potpisuju Grgić, Kolar i Zaninović.

Top deset zaključuju ‘Samac’ Vatroslava Mimice, ‘Riblje oko’ Joška Marušića, ‘Mačka’ Zlatka Boureka i ‘Maska crvene smrti’ Pavla Štaltera i Branka Ranitovića.

- Riječ je o apsolutnoj dominacija ostvarenja iz razdoblja ‘socijalističke’ kinematografije. Na listi 20-najboljih nema ni jednog naslova nastalog nakon 1991, ističe Krulčić, dodajući potrebu da se 50 najboljih proglase ‘animiranim filmovima od nacionalnog značenja’ odnosno za ‘nacionalno kulturno dobro’.

U ovoj anketi su, doznaje Hina, sudjelovali neki od najznačajnijih filmskih kritičara i stručnjaka, a među njima i Nenad Polimac, Jurica Pavičić, Željko Luketić, Boško Picula, Daniel Rafaelić, Tomislav Kurelec, Alemka Lisinski i Hrvoje Pukšec.

Krulčić najavio je i kako će od 30. studenoga do 6. prosinca biti održana revija najboljih hrvatskih filmova u kinu Tuškanac (po 10 iz svake kategorije). Anketa će biti objavljena na webu, a na osnovu ankete planira napraviti i knjigu, kao dokument za povijest.