Kancerogene tvari u uvezenim pekarskim proizvodima

Poznati smo kao zemlja koja uvozi sve i svašta pa tako uvozimo i smrznuti kruh i druge pekarske proizvode. Očekuje se da je ta hrana zdravstveno ispravna, ali to nekad i nije tako. Slučajnom kontrolom u uvezenim pekarskim proizvodima otkriveni su kancerogeni sastojci.

- Ova godina je bila iznadprosječna, očekuje se iznad 800 tisuća tona, a za Hrvatske potrebe je dovoljno pola od toga znači 400 tisuća tona što znači da se ovaj višak uglavnom izveze, rekao je Dražen Miloloža iz Hrvatske gospodarske komore.

Od polja do stola, slogan koji ne vrijedi za većinu kruha i pekarskih proizvode koje jedemo. Iako imamo višak pšenice, mi uvozimo njezine proizvode.

- Hrvatska uvozi kruha i pekarskih proizvoda za oko 90 milijuna eura s tim da valja naglasiti da se taj uvoz zadnjih 6-7 godina, od ulaska Hrvatske u EU, povećavao i to s nekim postotkom od 15 posto, naglasio je Miloloža.

Mnoge će začuditi i iznenaditi da hrskavi kruh, mirisno i tek pečeno pecivo koje jedemo nema baš nikakve veze s našom zemljom. 

Ključ su upravo strani trgovački lanci koji su na svojim policama počeli nuditi svoju robu. 

Hrvatska najviše uvozi upravo iz onih zemalja koje imaju trgovačke lance. To su Njemačka, iz Njemačke se najviše uveze, a zatim Italija, Poljska, Češka i  Slovenija.

I upravo iz tih zemalja smrznuta, polugotova peciva, pizze, kroasani stižu u Hrvatsku koji se onda samo u pećnicama dorađuju. Primamljivi, topli, mirisni i hrskavi mame s polica i zovu na još.

- Vrlo često ćete čuti od roditelja da kažu kako djeca vole neki pekarski proizvod koji je iz pekarne, a takav isti koji se napravi u kući nije im jednako privlačan. Razlog su upravo te tehnološke metode prilikom proizvodnje gdje mi možemo postići tu lepršavost, teksturu i tim savršenim omjerima sastojaka koji se nalaze unutra oni postaju privlačni za konzumente, naglasila je Olja Martinić, nutricionistica.

A među tim uvoznim i dorađenim proizvodima od kruha nađu se i oni zdravstveno neispravni, pa iz Državnog inspektorata povremeno  dolazi upozorenje građanima.

Tako je nedavno izdana hitna obavijest građanima o povlačenju proizvoda s napomenom da je, zbog etilen oksida, rizik od konzumacije ozbiljan.

- U predmetnom slučaju uzrok nesukladnosti je sezam koji se koristio kao sirovina u proizvodnji, a koji je porijeklom iz Indije. Od rujna 2020. preko RASFF sustava prijavljene su vrlo visoke razine etilen oksida u određenim serijama sezamova sjemena podrijetlom ili poslanih iz Indije koje su ušle u Uniju. Te su razine više od 1000 puta veće od maksimalne razine ostataka od 0,05 mg/kg koja se primjenjuje za etilen oksid u skladu s Uredbom (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća.

- Takva kontaminacija podrazumijeva ozbiljan rizik za zdravlje ljudi u Uniji jer etilen oksid zbog svoje toksičnosti nije odobren kao aktivna tvar za uporabu u sredstvima za zaštitu bilja u Uniji, objavili su u Državnom inspektoratu RH.

- Naravno, kako to sredstvo djeluje na genetski materijal živih bića mikroorganizama tako djeluje i na genetski materijal ljudi pa onda stoga postoji opasnost i za one koji apliciraju to sredstvo prilikom tih postupaka, rekao je Pavle Jeličić, dr.med., epidemiolog, HZJZ.

- Iz tog razloga je Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala etilen oksid kao kancerogen prve vrste te je stoga u Europi zabranjen za korištenje u ove svrhe u prehrambenoj industriji, rekao je Jeličić.

Kako je uopće etilen oksid dospio u kruh?

Čak i kad su u pitanju i dozvoljene količine nekih spojeva koji su napomenuti unutra, znači to su one količine koje smatramo zanemarivi vrlo je važno koliko često jedemo te proizvode.

- Ako ih pretjerano često jedemo kroz neko duže razdoblje pojavit će se tzv. kumulativni učinak. Znači te mikro količine koje su fiziološki zanemarljive kroz određeni broj godina i ako je baš takva prehrana dominantna pogotovo kod mladih, one se mogu negdje deponirati, kumulirati i dovesti do poremećaja u zdravstvenom sustavu, naglasio je.

Stoga treba biti oprezan prilikom izbora i jako je dobro da postoje ovakve stroge regulative.