Posao rendžera u Hrvatskoj: "Ljudi se upute u nepoznato i zateknu se u šumi usred noći"

Na prirodu se uvijek treba paziti. Posao čuvara prirode, odnosno rendžera, traje 24 sata na dan, 365 dana u godini. HRT-ova ekipa emisije Dobro jutro, Hrvatska saznala je kako to čuvanje izgleda u Parku prirode Papuk od glavne čuvarice - Gordane Kukić.

-
Biti rendžer na zaštićenom području podrazumijeva da ste spremni na multitasking, priča Gordana Kukić.

Temeljni zadatak rendžera je da se bave neposrednim nadzorom zaštićenog područja, dodaje.

- Vodimo računa da se poštuju sve zakonske norme, rendžeri su uvijek na terenu i shodno tome informiraju i educiraju po potrebi. To znači da  provodimo šetnje, radionice, vodimo brigu o sigurnosti posjetitelja, obilazimo našu infrastrukturu, vodimo brigu o stanju parka i prijavljujemo kada je nešto potrebno obnoviti, priča glavna čuvarica Parka prirode Papuk.

Kaže da je park u zadnje tri godine znatno poboljšao turističku infrastrukturu, a unazad dvije godine ondje postoji i adrenalinski park u kojem su čuvari prirode instruktori i vode brigu o sigurnosti svih onih koje se odvaže sudjelovati.

Na pitanje kako se postaje čuvarom prirode i što je bitno znati, Gordana Kukić kaže da je vrlo bitno poznavati prostor.

- Ja sam glavni čuvar prirode od 2013. godine i još ima nekih dijelova koji mi nisu sasvim poznati. Čuvari prirode trebaju prije svega voljeti biti u prirodi. Biti rendžer ima dobrih i loših dana, ali ako ne volite prirodu, ako vam smeta zaprljati se, biti na kiši ili snijegu i radije biste bili doma na toplom, onda posao čuvara prirode nije za vas, zaključuje Gordana.

Park prirode Papuk jedan je od većih u Hrvatskoj, pokriva površinu od 336 četvornih kilometara, a prostire se u čak dvije županije. Taj veliki prostor čuva šest čuvara i čuvarica, a trojica su ujedno i članovi Hrvatske gorske službe spašavanja.

Naobrazba za čuvara prirode, osim na Karlovačkom veleučilištu gdje imaju smjer zaštite prirode i lovstva, kao takva ne postoji, kaže glavna rendžerica.

- Da postanete član Hrvatske gorske službe spašavanja trebate položiti stručni ispit koji organizira naše ministarstvo. Dobijete formalnu naobrazbu, a onda dalje učite sami, pitate kolege, imate pomoć u stručnoj službi i nadograđujete se kroz iskustvo iz dana u dan, objašnjava Kukić.

- Zna se dogoditi da se ljudi upute u nepoznato, da pogrešno procijene vrijeme pa se zateknu u šumi usred noći i izgube bilokakvu mogućnost orijentacije. Tada se poziva Gorska služba spašavanja i mi čuvari zajedno s njima izlazimo na teren, dodaje.

Papuk ima tipično srednjoeuropsku floru i faunu, sa 197 zaštićenih biljnih vrsta, a najčešće i najveće životinje u parku su jeleni, srne i divlje svinje.

- Oko 96% površine parka je šumsko područje, što znači da imamo velik broj šumskih ptica, a imamo potoke s potočnim pastrvama i rakovima. U zadnjih nekoliko tjedana, zahvaljujući kamera koje su postavljene na terenu, zabilježili smo i pojavu vuka. To je uzbudljiva novost jer vukovi nisu skloni pokazivati se, objašnjava rendžerica Kukić.

Na pitanje susreće li se kao glavna čuvarica prirode s nezakonitim radnjama  neodgovornih pojedinaca ili skupina u zaštićenim dijelovima, Gordana kaže da je nažalost i to dio njihova posla.

- Što se tiče neodgovornog ponašanje ljudi, često susrećemo divlje deponije odnosno odlagališta otpada. Nevjerojatno da uz toliko dostupnih reciklažnih dvorišta netko odluči svoj otpad ostaviti u šumi. To je nažalost najučestaliji prekršaj s kojim se susrećemo jer je jako teško doći do informacija o tome tko je počinitelj, tako da takve situacije najčešće rješavamo u suradnji s komunalnim društvima općina i gradova naslonjenih uz park, prepričava Gorana Kukić.

Srećom čuvari prirode brinu se za Papuk 365 dana u godini, a cijele godine park je otvoren i posjetiteljima. Park se može posjetiti i za vrijeme blagdana.  Restoran je zatvoren, ali šetati, istraživati i uživati u prirodi uvijek je moguće.