Besplatne elektroničke knjige obaraju rekorde


Dok neki uzimaju knjige u ruke, drugi su pohitali na online platformu u potrazi za naslovima. U protekloj godini njih rekordnih 690 tisuća. Projekt Besplatne elektroničke knjige, koji djeluje već 18 godina, u ožujku i travnju pandemijske godine zabilježio je nagli skok na 345 tisuća korisnika.

Za usporedbu, toliko je ukupno bilo korisnika tijekom cijele 2016. i 2017. Malo je vjerojatno da će u skorije vrijeme ovi rekordi biti ponovno oboreni.

- Mislim da je konkurencija za osvajanje našeg slobodnog vremena jako velika. Mislim da do publike ipak dopre jedna određena literatura koja kroz tiskani medij puno teže dolazi. Dojam je da su najpopularniji naslovi vezani uz filmske teme, filmološki naslovi. Tako da je najčitaniji naslov 'Filmske vrste i rodovi' Nikice Gilića, koji je zapravo najčitaniji već 4 ili 5 godina, izjavio je za Vijesti iz kulture Krešimir Pintarić, voditelj projekta Besplatne elektroničke knjige.



Rast - posljedica 'lockdowna'

Tijekom pandemijske godine projekt Besplatne elektroničke knjige imao je rekordnih 690 tisuća korisnika, a zabilježen je porast broja online čitanja od 39 te preuzetih e-knjiga od 45 posto, što predstavlja znatno veći porast nego bilo koje od prethodnih godina.Rekordni broj korisnika velikim je dijelom posljedica 'lockdowna' i malo je vjerojatno da će u skorije vrijeme ti rekordi biti ponovno oboreni, kažu iz Društva za promicanje književnosti na novim medijima.

Podsjećaju da je samo u dva proljetna mjeseca, dok je u Hrvatskoj, ali i širom svijeta, bilo na snazi zaključavanje projekt zabilježio 345 tisuća korisnika za usporedbu, toliko je ukupno bilo korisnika tijekom 2016. i 2017. godine.

Tijekom 2020. u okviru projekta objavljeno je 25 novih naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta od objavljenih 267 dostupno 234 naslova.

Točan broj korisnika bio je 689 517, koji su online čitali 184 457 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 113 733, što znači da su ukupno čitali 298 190 e-knjiga.

U odnosu na 2019. godinu, kada je zabilježeno 583 180 korisnika koji su online čitali 132 606  e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 78 212, što ukupno iznosi 210 818 besplatnih e-knjiga, to predstavlja porast broja korisnika od 18 posto, porast broja online čitanja od 39 posto te preuzetih e-knjiga od 45 posto.

Najčitaniji prozni, pjesnički, publicistički naslovi

Najčitaniji je prozni naslov u 2020. bio je roman ‘Sloboština Barbie' Maše Kolanović (8290 čitatelja), a slijede ‘U tvom zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo' Krešimira Pintarića (7265) te prozni zapisi Henryja Davida Thoreaua ‘Walden (6664).

Najčitaniji pjesnički naslov je ‘Tri jeseni' Ane Ahmatove (4170 čitatelja), slijede ga ‘Tour de force' Krešimira Pintarića (2621) i ‘Mamasafari' Olje Savičević Ivančević (1900).

Najčitaniji publicistički naslov bio je ‘Zapisi iz treće kulture' Darka Polšeka (13 014 čitatelja) te ‘Mediji, propaganda i sistem' Noama Chomskog (9 373) i ‘Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!' Dražena Šimleše (9 089).

Najčitaniji esejistički naslovi su ‘Razumijevanje filma' Hrvoja Turkovića (12 293), ‘Barikade' Borisa Budena (2 867) i ‘Hodanje' Henryja Davida Thoreaua (2 311), dok su najčitaniji teorijski naslovi ‘Filmske vrste i rodovi' Nikice Gilića (18 776), ‘Strukturalizam, semiotika, metafilmologija' (2 907) i ‘Filmska opredjeljenja' (2 051) Hrvoja Turkovića.

- Čak 77 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom 2020. godine, od već spomenutih Gilićevih ‘Filmskih vrsta i rodova' s više od 18 tisuća čitatelja, do prozno-poetskih zapisa Suzane Matić ‘Koliko sam puta okidala s boka' s 1 001 čitateljem, ističu iz Društva.

Niz probranih naslova suvremene književne produkcije

Kao i prethodnih 19 godina, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima.

U travnju je objavljen ‘ženski pjesnički blok - ‘Plovna mjesta' Sanje Baković, ‘Nebeski ekvator' Gordane Benić, ‘Etika konja i kruha' Marije Dejanović, ‘Početne koordinate' Monike Herceg, ‘Čovječica' Sonje Manojlović i ‘Meteorologija tijela' Nade Topić.

Uslijedio je u lipnju muški pjesnički blok - ‘Trobojno bijelo’ Stipe Odaka, ‘Postelja od orahove sjene' Marinka Plazibata, ‘Plast igala' Dinka Telećana.

U srpnju je objavljeno treće kolo biblioteke ‘elektroRI’ - zbirka pjesama ‘Moramo postati konkretni' Željke Horvat Čeč te zbirke ‘Kuga i njezine kćeri’ Kristine Posilović i ‘Zapisano metkom’ Zorana Žmirića, ‘Ulica Helen Keller’ Envera Krivca te zbirke priča ‘Valjalo bi me zamisliti sretnim’ Davora Mandića i ‘Noćni ekspres’ Milana Zagorca.

Krajem kolovoza objavljeni su novi prijevodi dva ZF klasika Herberta Georga Wellsa ‘Nevidljivi čovjek’ i ‘Otok doktora Moreaua’, koje potpisuje Kristina Vlašić.

Krajem rujna objavljen je ‘ženski prozni blok’ - roman ‘Nekoliko dana kolovoza’ Mirjane Dugandžije, zbirka rubnih proznih formi ‘S tetovažom nisi sam’ Dorte Jagić, te zbirka priča ‘Moramo razgovarati’ Tanje Mravak.

‘Muški prozni blok’ objavljen je krajem listopada - roman ‘Kratki izlet’ Ratka Cvetnića, zbirka priča ‘Divan dan za Drinkopoly’ Marka Gregura te roman ‘Minuta 88’ Jurice Pavičića.

Povodom dviju nagrada za životno djelo (Vladimir Nazor i Kvirin) dodijeljenih Andriani Škunci ove godine, u prosincu je objavljena još jedna njezina, treća po redu, zbirka pjesama ‘Pomaci, tišine’.

Na kraju godine objavljena je svojevrsna ‘ekološka početnica’ ‘Ekološki otisak' Dražena Šimleše.

Projekt je premašio brojku od tri milijuna 700 tisuća korisnika, što u prosjeku iznosi više od 190 tisuća godišnje, a knjige su čitane i/ili preuzete 2 138 510 puta - u prosjeku je po svakom naslovu zabilježeno više od osam tisuća čitatelja naslova koji su dostupni globalno i bez novčane naknade.