13:48 / 20.01.2016.

Autor: Mladen Iličković

Demografska neuroza

Mladen Iličković

Mladen Iličković

Foto: - / -

Nedavno sam snimao jednog znanstvenika koji mi je rekao kako je Grad Zagreb od njih tražio mišljenje kako maknuti iz pitke vode atrazin, herbicid koji je zabranjen u EU prije 12 godina.
Često čistim mrežice/perlatore na pipama u svojem domu. Nisam prirodoznanstveno posve neuk da kamenac i ostatke starih cijevi na mrežici pobrkam s nekim otrovima. Malo me zabrinjava što je pitka voda ponekad i smeđa no umirim se s onim: Mora se vodovodna mreža i popravljati kad je tako stara.

No ipak u tim trenucima obračuna alkoholnog octa s kamencom razmišljam o prepirci dvojice mojih prijatelja. Jedan je imućan i sve što kupuje hvali kao najbolje pa time i svoj američki filtar za pitku vodu. Drugi pak radi kao znanstvenik u području pitke vode i često mu u takvim prigodama citira američki autoritet svjetskog ugleda. Ta je znanstvenica na jednoj stručnoj konferenciji izjavila kako u pitkoj vodi ima 600 do 800 spojeva o čijem utjecaju na zdravlje ne znamo ništa. Mnogi od tih spojeva nastaju i pročišćavanjem vode, recimo klorom. Pa bogatijem prijatelju pokušava time reći da njegov filtar ne može sve pohvatati te da ga mekoća vode iz njegovog uređaja može zavarati. Naravno znanstvenik ipak vjeruje kako je zagrebačka voda posve zdravstveno ispravna.

No to zapravo znači da su svi parametri koji se mjere ispod zakonski određene razine. A to svakako ne znači da u njoj nema štetnih tvari. Nedavno sam snimao jednog drugog znanstvenika koji mi je rekao kako je Grad Zagreb od njih tražio mišljenje kako maknuti iz pitke vode atrazin, herbicid koji je zabranjen u EU prije 12 godina i koji se izdašno upotrebljavao protiv korova oko kukuruza i to se i dalje čini u SAD-u. Kada su gradski oci čuli koliko je skupo rješenje tog problema Grad je odustao da bilo što učini.

Dok sam to slušao zamislio sam Mickeya Bandića kako mu znanstvenik objašnjava zašto je skupo maknuti atrazin iz pitke vode. Gradonačelnik radije daje glasačima opipljivije poticaje za novorođenčad i nema stavke u proračunu za bolju pitku vodu. Atrazin je dokazano štetan za životinje – smanjuje veličinu fetusa a neke epidemiološke američke studije pokazale su kako udvostručuje rizik od niske porođajne težine i preranih rođenja i kod ljudi. Naš je jedan prečesto intervjuirani toksikolog rekao kako je okoliš toliko zagađen atrazinom da nije moguće naći skupinu ljudi koji njemu nisu izloženi kako bi se usporedili s onima koji jesu…što je potrebno za dokaz da je zaista štetan.

Na vodocrpilištu Mala Mlaka, za razdoblje 2005. – 2015. godine, prema podacima Službe kontrole kvalitete vode Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., srednje vrijednosti koncentracije atrazina u zbirnoj vodi vodocrpilišta iznosile su od 0,029 do 0,067 mg/l, što je potvrđeno i vanjskim monitoringom od strane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Prema „Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju“ (NN 125/13) maksimalno dopuštena koncentracija (MDK) za atrazin iznosi 0,10 mg/l. , umiruju me iz Zagrebačkog holdinga. Uglavnom koncentracija atrazina pada (Zagreb je zabranio upotrebu atrazina oko vodocrpilišta 2007. godine) a jedan njegov dio su popili i piju i Zagrepčani koji zbog svojeg mentalnog zdravlja trebaju mantrati kako ih male koncentracije neće okrznuti. Trebaju se tješiti kako u dokumentu Razvojna strategija Grada Zagreba (ciljevi i prioriteti do 2020.) spominje se postrojenje za uklanjanje atrazina. Čemu pobogu, pitam se, ako je u tako malim koncentracijama u pitkoj vodi?

I za kraj jedna vedrija tema. Isti znanstvenik koji mi je rekao kako je Zagreb digao ruke od atrazina pohvalio mi se kako je na vodocrpilištima istočne Slavonije arsen stavljen pod nadzor. Ulaskom u EU dopuštena razina arsena snižena je pet puta.

Za one koji žele znati više:
Zagrebačka pitka voda testira se na sljedeće parametre:
1. Parametri u Odjelu mikrobiološkog laboratorija: broj kolonija 37°C, broj kolonija 22°C, najvjerojatniji broj koliforma (MPN), fekalni koliformi, Escherichia coli/MPN, ukupni koliformi, Escherichia coli/MF, Pseudomonas aeruginosa, enterokoki, mutnoća i boja
2. Parametri u Odjelu kemijskog laboratorija: koncentracija vodikovih iona, električna vodljivost, miris, redox potencijal, fluoridi, kloridi, nitrati, sulfati, fosfati, nitriti, NPOC, permanganatni indeks, otopljeni kisik, cijanidi, fenoli, silicij, anionski detergenti, amonij, alkalitet, aciditet, CO2, ukupna tvrdoća, Ca-tvrdoća, Mg-tvrdoća, karbonatna tvrdoća, nekarbonatna tvrdoća, bikarbonat, ukupni sušeni ostatak kod 105°C, ukupni žareni ostatak kod 550°C, željezo, mangan, bakar, cink, natrij, kalij, kalcij, magnezij, olovo, kadmij, nikal, krom ukupni, aluminij, barij, bor, berilij, kobalt, srebro, vanadij, stroncij, selen, živa, arsen, antimon, lakohlapljivi halogenirani ugljikovodici, triazinski pesticidi, klorirani pesticidi, ftalati, policiklički aromatski ugljikovodici i hlapljivi aromatski ugljikovodici
Što zapravo znamo o kombinaciji svih tih tvari?



*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!