11:59 / 24.08.2015.

Autor: Mariana Cámpera

Izbjeglička kriza – europska sramota

Izbjeglice pregovaraju cijenu sa taksistom (M. Cámpera/GH)

Izbjeglice pregovaraju cijenu sa taksistom (M. Cámpera/GH)

Foto: - / -

Europa ljudskih prava, demokracije i slobode ne uspijeva ponuditi humanitarno rješenje izbjegličkoj krizi koju je, smatraju mnogi, dijelom i sama izazvala. Čini se da nije puno naučila od ne baš tako davne prošlosti.

Europa ljudskih prava, demokracije i slobode ne uspijeva ponuditi humanitarno rješenje izbjegličkoj krizi koju je, smatraju mnogi, dijelom i sama izazvala. Čini se da nije puno naučila od ne baš tako davne prošlosti. Na dvadesetu obljetnicu završetka Domovinskog rata u Hrvatskoj, ponavlja se slika izbjeglica koje u potrazi za mirnijim životom kucaju na vrata Europe.

Izvanredno stanje u Makedoniji, tisuće emigranata stižu u Atenu s grčkih otoka, sigurnosne ograde u Mađarskoj, pojačane kontrole u tunelu koji povezuje Francusku s Velikom Britanijom te latentna prijetnja nekih EU članica o obustavi slobodnog kretanja u Schengenskoj zoni...

Put u novi život

Prije dvadesetak dana, na povratku iz Grčke, prvi sam se put susrela s izbjeglicama uživo. Čim smo ušli u Makedoniju vidjeli smo grupe ljudi kako hodaju pored ceste. Na prvoj benzinskoj pumpi grupica od desetak mladića pregovara s lokalnim taksistima o cijeni prijevoza do granice sa Srbijom. Oni koji imaju dovoljno novca užurbano bi uskočili u taksi, a ostali bi nastavili put pješice.

Slične slike u više mjesta na putu kroz Makedoniju i Srbiju. Izbjeglice u željenu novu budućnost sa sobom nose tek pokoju vrećicu ili ruksak u koji su na brzinu ugurani njihovi snovi. Prisiljeni ostaviti svoj razoren grad i dom koji više nemaju, u očajnoj su potrazi za mjestom koje bi im moglo postati utočište. Ali nema planskog rješenja na razini cijele Europe.

Argentina kao primjer

Svaka zemlja koju zapljusne val izbjeglica pokušava se organizirati kako zna i umije. Promatrajući situaciju iz perspektive osobe koja je rođena i odrasla u zemlji koja je širom otvorila vrata izbjeglicama i migrantima kada je Europi bilo najteže, nadam se da će i Europa njih primiti kao što je Južna Amerika tada primila izbjeglice iz Europe.

Argentina se smatra zemljom doseljenika još od polovice 19. stoljeća. Već tada je postojala potreba za privremenim smještajem velikog broja migranata koji su stizali u Buenos Aires. Tako je izgrađen prvi Hotel Imigranata, koji je ubrzo premješten i nadograđen šatorskim kampom. Između 1908. i 1911. nastao je Hotel de Inmigrantes de Buenos Aires, smješten u samoj luci. Argentina je već tada znala ono što Europa danas ne želi naučiti.

Jasna procedura

Hotel se sastojao od više paviljona. Oni su činili pravi mali grad u kojemu su izbjeglice, prvenstveno iz Europskih zemalja, imale sve što je potrebno svakoj osobi za normalan život. Ondje su dobivali po tri obroka na dan, bili sanitarno zbrinuti, a u sklopu hotela imali knjižnicu, poštu, banku, bolnicu pa čak i Ured za zapošljavanje.

Redovito se provjeravalo zdravstveno stanje te dokumenti tek pristiglih imigranata. Boravak je bio besplatan prvih 5 dana, ali se mogao produžiti sve do prvog zaposlenja imigranta. Ovaj je hotel bio odskočna daska u novi život. Danas je muzej.

S obzirom da se nova izbjeglička kriza ne bliži kraju, duboko se nadam da će Europa preuzeti svoj dio odgovornosti. Zaista želim ovim ljudima s Bliskog Istoka da uspiju sagraditi normalan život kao što je to uspjelo preko 40 milijuna Europejaca na Američkom kontinentu.



Drukčiji pogled na svakodnevne događaje. Dvije trećine života provela sam u Buenos Airesu, a kako je dio argentinskoga mentaliteta pozitivan odnos prema životu, tako i ja na događaje u Hrvatskoj pokušavam gledati sa svjetlije strane i povlačiti paralele sa situacijom u Argentini. Budući da radim u španjolskoj redakciji Međunarodnog programa Hrvatskoga Radija – na Glasu Hrvatske, imam priliku upoznati španjolsko govorno područje sa događajima u Hrvatskoj preko španjolske verzije ovoga bloga.



*
Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!