12:44 / 06.07.2015.

Autor: Mariana Campera

Lakše je kad si Hrvat

Mariana Campera

Mariana Campera

Foto: - / -

Hrvati su stoljećima raštrkani po svijetu. U svojim novim domovinama neki su uspjeli sačuvati hrvatski identitet i prenijeti ga na potomke – kao što je to uspjela moja obitelj.

Prije dvije godine pisala sam prvi post posvećen ulasku Hrvatske u Europsku Uniju i nepostojećim razlozima za strahove o gubitku hrvatskog identiteta – utemeljeno na mojem životnom iskustvu tijekom odrastanja u dijaspori.

Što se u međuvremenu promijenilo? Hrvatski identitet u dijaspori doživljava novi procvat. U hrvatskim zajednicama diljem svijeta sve više potomaka Hrvata pokušava pronaći izgubljene ili zaboravljene korijene.

Identitet  kao prednost

Hrvati su stoljećima raštrkani po svijetu. U svojim novim domovinama neki su uspjeli sačuvati hrvatski identitet i prenijeti ga na potomke – kao što je to uspjela moja obitelj. Neki su, trudeći se uklopiti u novu sredinu, zanemarili svoj identitet kako bi postali dio nove okoline. Svatko se snašao kako je mogao.

Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju mnogima je probudio želju za traženjem svog identiteta. Neki vide poslovne mogućnosti, jer im hrvatski dokumenti sada pružaju nove prilike – lakše se ulazi na europsko tržište rada kao Hrvat nego kao Argentinac, Peruanac ili Čileanac. Drugima ti dokumenti pružaju mogućnost studentske razmjene ili čak dalje specijalizacije u  europskim sveučilištima. U zadnje dvije godine, biti Hrvat pruža veće mogućnosti.

Budućnost u Hrvatskoj

Prateći naše medije čovjek ima osjećaj da u Hrvatskoj nema nikakve budućnosti. Odljev mozgova i radne snage, kako tvrde, poprima zabrinjavajuće razmjere. Podaci govore da su u posljednje dvije godine više od 200 liječnika napustilo Hrvatsku, a sveukupno oko 6500 Hrvata otišlo je raditi u inozemstvu. Podatke Eurostata i Državnog zavoda za statistike pokazuju da iz Hrvatske je od 2004. godine do danas odselilo 118.502 stanovnika, ali je ukupno i 128.716 useljenih.

A ja, daleko od medijske propagande, stalno sam u kontaktu s ljudima koji izaberu Hrvatsku kao mjesto u kojemu ima budućnosti. Oni su odlučili potražiti bolji život u “zemlji beznađa“. A u medijima je gotovo nemoguće naći priče o njima. Mnogi od njih vuku Hrvatske korijene, i ostvaruju san koji sam i ja sama ostvarila prije 12 godina: živjeti u zemlji svojih predaka.

Treba imati plan

Kad je ekonomska kriza pogodila Argentinu početkom stoljeća, mnogi su Argentinci zahvaljujući podrijetlu nabavili i drugu putovnicu kako bi se lakše mogli iseliti u Europu. Mnogi su ondje gradili uspješne karijere, ali velika većina odrađivala je poslove koje nisu nikad ni pomislili raditi u vlastitoj zemlji. A pritom su se morali odreći sigurnost života kakvu pruža život u blizini najdražih. I oni su, zapravo, tek u inozemstvu osvijestili svoj argentinski identitet.

Ne bih htjela zvučati kao predavač životnih lekcija – samo dijelim svoje iskustvo. Oni koji imaju stvarne mogućnosti za izgraditi bolji život, neka se hrabro upute u novi svijet. Ali neka odlazak ne bude sam sebi svrha. Jer može čovjek “pobjeći“ od neke okoline, ali od sebe i od vlastitog identiteta, nikada nitko nije uspio pobjeći.

_________________________________________________________________________

Drukčiji pogled na svakodnevne događaje. Dvije trećine života provela sam u Buenos Airesu, a kako je dio argentinskoga mentaliteta pozitivan odnos prema životu, tako i ja na događaje u Hrvatskoj pokušavam gledati sa svjetlije strane i povlačiti paralele sa situacijom u Argentini. Budući da radim u španjolskoj redakciji Međunarodnog programa Hrvatskoga Radija – na Glasu Hrvatske, imam priliku upoznati španjolsko govorno područje sa događajima u Hrvatskoj preko španjolske verzije ovoga bloga.


* Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!