Antiratnom instalacijom MUO predstavio novi izložbeni prostor u središtu Zagreba

Muzej za umjetnost i obrt pokrenuo je konceptualno-umjetnički projekt kojim s pomoću umjetnosti želi revitalizirati napuštene prostore u središtu Zagreba, a prvi od njih, u Đorđićevoj, otvoren je u ponedjeljak uz antiratnu instalaciju Sag mir, wo die Blumen sind Vanje Blumenšajna.

Izlog u kojem se ne prodaje ništa omogućuje da se umjetnost iz muzejskog okruženja približi većem broju ljudi, 'neklasičnoj' muzejskoj publici, a realizira se u suradnji Muzeja za umjetnost i obrt i Grada Zagreba.

U izlog dosad napuštenog prostora pored kojeg prolaze mnogi Zagrepčani antiratna cvjetna instalacija Vanje Blumenšajna stigla je iz Palače Gvozdanović gdje je premijerno bila predstavljena u sklopu Zagrebačkog muzejskog vikenda za koju je bila osmišljena.

- Ja sam jako sretan zbog ove inicijative MUO-a da djelo nakon što je doživjelo svoju premijeru u Palači Gvozdanović se približi malo publici koja nije možda klasična muzejska publika i da se tako približi gradu i ljudima, istaknuo je Blumenšajn.

Instalacija od suhog cvijeća koje iz dekorativnog elementa prerasta u skulpturalni materijal otvara pitanja o prolaznosti, a inspirirana je stihovima pjesme Sag mir, wo die Blumen sind Marlene Dietrich, jedne od najsnažnijih antiratnih pjesama 20. stoljeća.

Voditelj projekta i kustos Mate Marić kaže kako ta pjesma, polazeći od vojnika, djevojaka i mladića koji nestaju, kao i cvijeća koje niče na njihovim grobovima, ali isto u nekom trenutku nestaje, tematizira cikličnost i besmisao sukoba, ljudsku prirodu koja uvijek negdje zapne i dođe do istog ishoda.

Smatra da je to osobito bitno danas kada bijesne brojni sukobi u svijetu, od genocida u Gazi do rata u Ukrajini, i to u 21. stoljeću kada ne očekujemo da to bude dio naše svakodnevice.

- Da pošaljemo jasnu antiratnu poruku kada bijesne ratovi diljem svijeta od genocida u Gazi do rata u Ukrajini i drugih sukoba. Umjetnost može biti društveno angažirana čak i danas kad manje od nje to očekujemo, kazao je.

- Nitko ne progovara o tome, čak ni mi državni i gradski muzeji koji možemo potaknuti umjetnike. Pozivam nas kao naciju koja je prošla teške devedesete na empatiju prema svemu što se događa, dodao je.

Muzeju za umjetnost i obrt, koji je još u obnovi, a očekuje se da bi se mogao ponovno otvoriti iduće godine, Grad je taj prostor dao na privremeno korištenje, a planira se na sličan način aktivirati i druge napuštene prostore u gradu.

- Cilj nam je dovesti umjetnost među ljude, ali i usmjeriti pozornost na takve prostore obrtnicima i drugima koji bi ih možda htjeli iznajmiti. Sve dok se to ne dogodi mi raspolažemo prostorom pa izložba nema definirano trajanje sama po sebi, rekao je.

Autor cvjetne instalacije Vanja Blumenšajn kaže kako suho bilje, koje je za svoj rad dugo prikupljao i pripremao, doživljavamo kao nježno i prolazno, ali ono ipak uspijeva nadživjeti države i zakone koje doživljavamo kao neuništive i trajne.

- U Palači Gvozdanović jedan se cvjetni aranžman nalazi već sto godina, nadživio je razdoblje u kojem se izmijenilo nekoliko država, ratova i tisuće zakona. Pitamo se moramo li uvijek ponavljati iste greške ili možemo izbjeći ratove i ovaj mir napraviti manje krhkim, objasnio je.

Umjetnost može i treba, pogotovo u današnje vrijeme, imati humanu i ljudsku poruku tako da se antiratna poruka sama nametnula. Nadam se da će ljudi koji će zastati uz izlog i pročitati tekst uz ovaj rad uživati i doživjeti instalaciju, ne samo u njenom estetskom nego i simboličnom značenju, napomenuo je.