19:48 / 20.01.2021.

Autor: Anja Cerar/Vijesti iz kulture/V.M./HRT

Četvrt stoljeća Europskog glasnika

-

-

Foto: - / -

Bilo kojem časopisu poseban je uspjeh trajati četvrt stoljeća. Pogotovo onomu koji povezuje filozofiju, književnost i politiku na rafiniran način te nudi odgovore na aktualnu globalnu problematiku - a takav je 'Europski glasnik'.

Bilo kojem časopisu poseban je uspjeh trajati četvrt stoljeća. Pogotovo onomu koji povezuje filozofiju, književnost i politiku na rafiniran način te nudi odgovore na aktualnu globalnu problematiku - a takav je 'Europski glasnik'.

'Europski glasnik', koji izdaje Hrvatsko društvo pisaca, zahvaljujući ponajprije uredniku Draženu Katunariću, okuplja zanimljive autore i donosi aktualne teme.

'Reklo bi se da je naša epoha iznjedrila bolest kao svoj odraz. Globalizacija pandemije zamijenila je globalizaciju razmjene.' - ova misao Pascala Brucknera veže se na ključnu temu 25. 'Europskog glasnika', a prošle godine dominirala je u cijelom svijetu - problem pandemije.

Kako preživjeti koronu, promišljaju europski filozofi, ali to je samo jedna od preokupacija uvijek aktualnog časopisa.

Tu je i poezija, koja se u časopisu posebno njeguje. Među objavljenim su stihovima i oni Enesa Kiševića posvećeni 15. obljetnici naših Vijesti iz kulture, koji je duhovito poentirao:

- Ja ne bih rekao da je to časopis, to je antologija, zbornik, to je tisuću stranica, čudesan je. Ja ga nisam uspio cijeloga pročitati, iščitavam ga i vraćam se tome, reako je Kišević.

I to znanje od književnosti, preko filozofije, kulturalne teorije i politike - do astrofizike, a upravo je poeziju i fiziku u stihu i eseju povezao fizičar, filozof i pjesnik Marko Grba.

- Koja je veza između poezije i fizike? Možda je to najbolje izrekao Albert Einstein, kada je kazao da je osjećaj čuđenja, koji je najdublji osjećaj koji čovjek može iskusiti, zajednički kako pravoj znanosti, tako i pravoj umjetnosti, ustvrdio je Grba.

Kako piše njegov glavni urednik Dražen Katunarić, 'časopis je nastao u prvoj poslijeratnoj godini, u siromašnoj intelektualnoj situaciji', a želio je biti mjesto koje 'otvara kulturne obzore bez granica.'

- Postoji naizgled ta demokracija, ali se isključuje uvijek onaj Drugi, i zato smo njegovali upravo kroz naš časopis kulturu debate, poručio je Katunarić.

Tijekom godina, ondje su se mišljenja često i suprotstavljala, a dijapazon tema, što pokazuje i najnovije izdanje, zaista je širok.

Malo koji časopis uspije preživjeti četvrt stoljeća i još k tome zadržati kvalitetu,a to je uspjelo ovoj opsežnoj antologiji ideja u kojoj se ima što čitati godinu dana - dok se čeka idući broj.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!