Cigani ili Romi u umjetnosti – pitanje je sad

Nakon što je saborski zastupnik nacionalnih manjina Veljko Kajtazi naslov romana Kristiana Novaka "Ciganin, ali najljepši" ocijenio pogrdnim i uvredljivim, aktualizirana je rasprava o političkoj korektnosti – toj vladajućoj ideologiji današnjice, koja – kao i svaki totalitarizam – jezičnim intervencijama želi promijeniti stvarnost, ali i zauzdati umjetničke slobode. Posve paradoksalno, tako ispada da Cigani više ne smiju letjeti ni u nebo.

Ne lete Cigani u nebo, čak ni na filmu, nego Romi, misli Veljko Kajtazi, a na pitanje što je s nazivom pjesme Ljube Aličića, koja se i spominje u romanu, a zove također Ciganin, ali najljepši, Kajtazi odgovara: Naziv Cigani neprihvatljiv je i to još od Prvog svjetskog kongresa Roma iz 1971. godine kada su Romi odbili da ih se tako naziva.

U telefonskom razgovoru autor romana Kristian Novak kratko je tek rekao da se ne želi upetljavati u rasprave oko naziva svog romana jer se time dovodi u kontekst opravdavanja, a smatra da se nema zašto opravdavati, a Kajtazija su kod Novaka zasmetali još i stereotipi o Romima. Smatram da se na takav način ne prikazuje pravo stanje u romskoj zajednici, a da i ne govorimo o načinu izražavanja,  komentira Kajtazi.

Reakcije nije trebalo dugo čekati - spisateljica Julijana Adamović, autorica zbirke priča Kako su nas ukrali Ciganima, nazvane po priči koju je upravo Kajtazi preveo na romski, iznenađena je njegovim istupom jer se sjeća da tada, prije desetak godina, nije imao primjedbi na naziv Cigani, niti na stereotipe o njima, doduše pozitivne. Kristian Novak je prikazao život jednog lika i njegovo okruženje i ne mogu shvatiti zašto je gospodin Kajtazi zaključio da se radi o svim Romima. To je slična situacija kao kad se udovice veterana bune protiv filma,  poručuje Julijana Adamović i zaključuje: Mislim da klasičan politički istup kojim je želio pokazati da nešto radi.

Presudan je kontekst u kojoj se riječ nalazi,  komentira Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu pojašnjavajući: Razumijem da riječ Ciganin ima povijesno negativne, uvredljive i ponižavajuće konotacije, međutim ne postoji jamstvo da i riječ Rom neće biti isto tako negativno iskorištena. S obzirom na to da se radi o književnom djelu, važno je reći da sve ono što se javlja u umjetnosti nije slika stvarnosti, nego je odmak od svakodnevne jezične upotrebe i doživljaja.

Književnik Ratko Cvetnić tek se sprema pročitati Novakov roman sporna naziva, no prati što se dešava. Ideološke podvale ovog tipa ne mogu naštetiti tako vrsnom piscu poput Novaka. Moramo uzeti u obzir da je svaka ideologija proces - u početku ideologija krene s nečim što izgleda smiješno i budalasto, da bi se u drugom koraku pretvorila u društveno poželjnu praksu, a u trećem postaje norma. Zato nije isključeno da će se sutra krenuti u doradu raznih književnih djela i početi ih usklađivati s, recimo, Istanbulskom konvencijom, pa Ana Karenjina osvane kao strojovotkinja ili kondukterka,  upozorio je Ratko Cvetnić.

Pogledajte reportažu iz emisije Pola ure kulture, koju emitiramo srijedom na HRT1, a čija aktualna izdanja možete pratiti na usluzi HRTi.