Deveti Zrin festival širi se na četiri županije

Nakon uspješno održanog 17. međunarodnog orguljaškog festivala Ars Organi Sisciae, koji se netom prije katastrofalnih poplava, od 7. do 14. svibnja održao u Sisku, Hrvatskoj Kostajnici, Glini i Voloderu, Hrvatska udruga Ars Organi Sisciae najavljuje 9. Zrin festival.

Radi se o multimedijalnom festivalu koji se ove godine proširio daleko izvan prijašnjih festivalskih izdanja, kroz četiri županije: Sisačko-moslavačke pod čijim se pokroviteljstvom festival održava, ali i Međimurske, Karlovačke i Primorsko-goranske.

Festival počinje u nedjelju u Crkvi Našašća sv. križa u Zrinu, a gosti emisije Dobro jutro, Hrvatska - glazbenici Marta Lončar i Igor Paro, te Valentina Badanjak Pintarić, predsjednica HUAOS - otkrili su detalje o programu i izveli glazbu kakva će se moći čuti na festivalu:

9. Zrin festival, multimedijalni festival koji promovira kulturnu baštinu Sisačko-moslavačke, Međimurske, Karlovačke i Primorsko-goranske županije održat će se od 28. svibnja do 8. lipnja, a počinje koncertom u crkvi Našašća sv. Križa u Zrinu.

Kako najavljuju organizatori udruga Ars Organi Sisciae, publika će uz koncert stare glazbe, koju će izvoditi sopranistica Marta Lončar, Igor Paro na teorbi i Mauro Colantoni na violi, moći razgledati utvrdu Zrinskih gdje je rođen Nikola Šubić Zrinjski te ostatke gotičke crkve sv. Marije Magdalene u Zrinu gdje je kršten.

Osim u Zrinu, festival se održava i u Petrinji, Gornjem Viduševcu, Čakovcu, Karlovcu, Ozlju i Brodu na Kupi.

Program se nastavlja u ponedjeljak, 29. svibnja koncertom Zagrebačkog puhačkog trija u Župnoj crkvi sv. Franje Ksaverskog u Gornjem Viduševcu.

Na Dan državnosti u Čakovcu će u franjevačkoj crkvi sv. Nikole Biskupa nastupiti sopranistica Josipa Lončar te Dario Teskera i Krešimir Fabijanić, trublje, i umjetnički voditelj Alen Kopunović Legetin, orgulje. Na programu je praizvedba dviju skladbi mladog skladatelja Alena Kljaića "Vater unser" za sopran i orgulje i "Psalam 150: Hvalite Boga vo svjatih Jego" te, uz ostalo, duhovne pjesme u obradi Josipa Prajza.

Čakovečka crkva sv. Nikole Biskupa građena je u vrijeme kada i Sisačka katedrala, a 1906. godine slovenski orguljar Josip Brandl u nju je postavio današnje orgulje. Nakon toga Brandl je angažiran u sisačkom kraju gdje od 1908. do 1915. sagradio osam instrumenata na tlu današnje Sisačke biskupije (Oborovo, Sunja, Komarevo, Mala Solina, Sisak katedrala i crkva sv. Marije, Pešćenica i Posavski Bregi) od ukupno 47 njegovih orgulja u Hrvatskoj.

Petrinjska crkva sv. Lovre ugostit će 1. lipnja, u povodu 100. obljetnice smrti skladateljice Dore Pejačević, renomirane glazbenice - Dunju Bontek (violina), Mariju Andrejaš (viola), Moniku Leskovar (violončelo) i Martinu Filjak (klavir).

U petak, 2. lipnja na programu je Blagovanje na Belici, program multimedijalnih edukativnih radionica organiziranih u Kaštelu Zrinski u Brodu na Kupi, u suradnji s Prirodoslovnim muzejom Rijeka. Književnica Darija Žilić održat će poetsku radionicu za djecu "Brod i leptiri", ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Rijeka Željka Modrić Surina održat će radionicu za djecu "Što to tamo zuji?", a Dijana Bilokapa radionicu za odrasle "Budi bajka".

Ljubiteljima jazz glazbe namijenjen je koncert 4. lipnja u Starom gradu Dubovcu u Karlovcu gdje će nastupiti Bruno Mičetić trio. Stari grad Dubovac jedan je od najbolje sačuvanih i najljepših spomenika feudalnog graditeljstva u Hrvatskoj, a njegove srednjovjekovne zidine kriju tople priče o ljubavima Zrinskih, napominju organizatori. Dubovac je današnji izgled je dobio nakon cjelovite rekonstrukcije sredinom 20. stoljeća.

Ovogodišnji Zrin festival završit će na blagdan Tijelova, 8. lipnja u srednjovjekovnom gradu Ozlju, smještenu na vapnenačkoj stijeni iznad rijeke Kupe, koncertom Hrvatskog baroknog ansambla i solista Stjepana Nodila (barokna oboa), Krešimira Fabijanića (barokna truba) i Pavla Mašića (orgulje), a pod ravnanjem violinistice Laure Vadjon.

Stari grad Ozalj bio je u posjedu triju najmoćnijih hrvatskih feudalnih porodica - Babonića, Frankopana (od 1398.) i Zrinskih (od 1550.) za čije vladavine postaje neslužbenom hrvatskom prijestolnicom u kojoj stoluje ban Petar Zrinski. U 18. stoljeću srednjovjekovna utvrda pregrađena je u dvorac, a poslije je gotički grad poprimio obilježja barokne arhitekture.

Ulaz na sva festivalska događanja je slobodan.