Direktor Animafesta Šuljić: Svi AI filmovi su slični, a 'ljudski' donose paletu osjećaja

Umjetnički direktor Animafesta Zagreb Daniel Šuljić rekao je kako se ove godine prijavilo manje filmova nastalih umjetnom inteligencijom nego što su očekivali s obzirom na raniji trend, no ionako takvi filmovi sliče jedan drugome, dok oni koje rade ljudi prenose veliku paletu osjećaja.

Uz novo, 36. izdanje Svjetskog festivala animiranog filma, koje počinje u ponedjeljak, 8. lipnja, Šuljić kaže kako se među odabranim filmovima ne pojavljuje neki dominantan trend, kao što je to ranije bilo s AI filmovima, a zajednički kriterij kod selekcije uvijek je isti - inovativnost i umjetnička izvrsnost.

- Među prijavama je bilo filmova koji koriste umjetnu inteligenciju, ali očekivali smo puno veći val takvih radova. Problem je kod njih što često djeluju vrlo slično jedni drugima. Vidjet ćemo kako će se to dalje razvijati, dodao je.

Za razliku od njih filmovi koje stvaraju ljudi, napomenuo je, donose cijelu paletu osjećaja, iskustava i društvenih tema o kojima autori imaju potrebu govoriti, a kako raste broj autorica otvara se i veći broj tema i perspektiva koje ranije možda nisu bile toliko zastupljene.

Bio je izazov izabrati filmove među velikim brojem prijava.

- Prije 50 godina Animafest je kao bijenalna manifestacija primao oko 350 filmova, dok je danas dosegnuo rekordne brojke - ove je godine bilo 2100 prijavljenih radova iz 95 zemalja. Što se tiče tema kojima se filmovi bave često se pitamo jesu li sve priče već ispričane, mnoge su obrađene još u grčkim tragedijama i stalno se vraćaju, ali ipak uvijek kroz neki novi, suvremeni pogled. U jednu ruku čovjek se nije mnogo promijenio od vremena pećine, a u drugu smo razvili sociološke i druge norme koje smo tijekom vremena prihvatili ili nismo, ustvrdio je.

Primijetio je promjenu kod studentskih filmova koji su, rekao je, nekad bili neposredniji i dinamičniji, nisu bili toliko zaokruženi kao ozbiljne profesionalne produkcije, ali imali su autentičnost i uvijek su bili zanimljivi za gledanje, a danas kao da su neki od njih to izgubili.

- Čini se da dio autora nastoji biti ozbiljniji, možda zato što je i vrijeme u kojem živimo ozbiljnije ili odlaze na festivale gdje gledaju takve filmove i misle da bi njihovi radovi trebali izgledati na određeni način, dodao je.

Smatra kako su se najveće promjene u animaciji ipak dogodile na tehnološkoj razini, što je ovu umjetničku formu učinilo dostupnijom nego ikada prije.

- Računala su zamijenila filmsku vrpcu i danas su alati za proizvodnju animiranog filma puno dostupniji. Uz relativno mala sredstva moguće je kod kuće stvoriti uvjete za rad, što je dodatno povećalo pluralizam izraza i broj ljudi koji se bave animacijom, imamo više od 300 filmova i više od 300 inozemnih gostiju što dokazuje da smo među tri najvažnija festivala animiranog filma u svijetu, uz Annecy i Ottawu. To je malo svjetsko čudo u Zagrebu, naglasio je Šuljić.

"Pustolovine princa Ahmeda" na otvorenom uoči festivala

Tradicionalno uoči otvorenja Animafest za vikend donosi projekciju na otvorenom - u nedjelju će u dvorištu Akademije likovnih umjetnosti prikazati najstariji sačuvani dugometražni animirani film Pustolovine princa Ahmeda iz 1926. Lotte Reiniger.

Kako je najavljeno, riječ je možda i o najboljem primjeru danas rjeđe prisutne siluetne kolažne animacije (animacije sjenki), filmu koji je, nakon tri godine mukotrpnog nastajanja "sličicu po sličicu" i ručnog bojanja, prenio čaroliju bajkovitih priča iz 1001 noći.

Junak filma je princ kojega čarobni leteći konj odnese u začaranu zemlju gdje udružuje snage sa samim Aladinom, sukobljava se sa zlim čarobnjakom i spašava princezu.

O značaju tog filma govore i podaci da je riječ o prvoj poznatoj upotrebi multiplane kamere, u njegovoj su izradi sudjelovali Walter Ruttmann i Oskar Fichinger, na premijeri su bili Fritz Lang i Bertolt Brecht, Disneyjev "Aladin" dao mu je izravnu počast, a zanimljivo je i što je prilikom restauracije filma korištena tzv. Desmetova metoda kojom su mu vraćene izvorne boje.

Synth improvizacijom uživo filmsku projekciju će popratiti Miroslav Mrva, Bogumil Kulaga, Daniel Šuljić i Andrija Santro.

Niz natjecateljskih projekcija, retrospektiva, izložbi, predavanja

Animafest će se održati do 13. lipnja u Kinu SC, kinu Kinoteka, u Muzeju suvremene umjetnosti i na drugim gradskim lokacijama.

U velikim natjecanjima je osam dugometražnih filmova te 37 kratkometražnih, među kojima i hrvatskih autora Ane Horvat i Krešimira Perneka, u svojim se kategorijama za nagrade natječe 38 studentskih, 19 hrvatskih, 32 filma za djecu i mlade. Dvadeset je filmova u Svjetskoj panorami i 52 u tematu posvećenom glazbi u animiranom filmu. Čak 38 radova na festivalu imat će svjetsku premijeru.

Retrospektivni program "Majstori animacije" posvećen je britanskoj umjetnici Joanni Quinn dobitnici ovogodišnje Nagrade za životno djelo, koja će u Zagrebu imati masterclass i retrospektivnu izložbu.

Galerijski program donosi skupnu "Behind the Scenes" izložbu autora Velikog natjecanja kratkometražnog filma i Natjecanja studentskog filma, a profesionalni dio predvodi simpozij Animafest Scanner s predavanjem dobitnika Nagrade za izniman doprinos proučavanju animiranog filma Amida Amidija.