Djela Mirka Božića u Stoljećima hrvatske književnosti

Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti jedna je od onih kanonskih koje sustavno vode brigu o cjelokupnom korpusu hrvatske književnosti, odnosno njezinim vrhuncima. Svoje mjesto u njoj nedvojbeno je zaslužio i Mirko Božić čije su dvije knjige izabranih djela upravo objavljene. 

Izdanja je objavila Matica hrvatska, a u prvoj su knjizi pripovijesti i antologijski roman "Kurlani", a u drugoj drame te roman "Slavuji i šišmiši". 

- S pravom se može kazati da njegova recepcije nakon njegove smrti i recepcija njegove književnosti za života nisu jednake. Poslije njegove smrti on gotovo da je potonuo, kao da je zaboravljen za hrvatsku književnost premda je svojim djelom, interesima, vrijednošću i temama koje je problematizirao, zapravo je puno više trebao biti prisutan nego što je bio, ocjenjuje priređivač Ivan Bošković.

U Božićevu djelu, ocijenio je Bošković, Kamešnica i Strmenduša posjeduju snagu organskih metafora u kojima se okupljaju svi sadržaji života, mentaliteta i povijesnoga usuda njegova zavičajnog i univerzalnoga književnog svijeta.

Božiću je umjetnost, smatra, jedini način da se u jeziku bogate zavičajne i nacionalne memorije sačuva drama tijela i duha kamešničkoga i kurlanskog čovjeka i čovjeka općenito.

- Po toj drami kurlanskoga čovjeka Božićev veliki, klasičan opus je postojan, inspirativan i trajan umjetnički znamen, naglasio je Bošković.

Recenzentica Ivana Dernjančević podsjetila je kako se Bošković dugo i ustrajno bavi Božićevim opusom.

- Najraniji Boškovićevi tekstovi o Božiću javljaju se krajem sedamdesetih godina, rekla je i dodala kako on o Božiću piše u znanstvenim časopisim i dnevnim novinama.

Smatra kako je Božićev opus u Boškoviću pronašao svoga znanstvenog proučavatelja, promotora i popularizatora.

Po riječima urednika Božidara Petrača, Božić je među prvima u naličju društvene stvarnosti otkrio teme vrijedne scenskog izazova i pokazao kako ih izraziti primjerenim scenskim jezikom.

- Pritom je vanjska događanja podredio unutarnjoj drami likova i pokazao da se ispod optimistične društvene retorike odvija život prepun egzistencijalnih i moralnih iskušenja, napomenuo je.

U prvi svezak izabranih djela Mirka Božića Bošković je uvrstio pripovijesti "Kipić", "Šetnja", "Djevojka i hrast", "Znamenja" i "Sreća" te roman "Kurlani".

U drugom svesku su drame "Ljuljačka u tužnoj vrbi", "Pravednik ili kolo oko stare fontane" i "Bubnjevi" te roman "Slavuji i šišmiši".

Mirko Božić rođen je 1919. u Sinju, a umro 1995. u Zagrebu. Bio je ravnatelj Drame HNK-a u Zagrebu 1952.1954., a 1965.1969. i intendant HNK. Najveći uspjeh postigao je kurlanskom trilogijom, romanima: "Kurlani" (1952.), "Neisplakani" (1955.), "Tijela i duhovi" (1981.). Osim romana pisao je pripovijetke, drame i radiodrame.