Dodjelom nagrada obilježena 165. godišnjica osnutka HAZU-a

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) obilježila je u srijedu u Knjižnici HAZU-a svoj dan i 165. godišnjicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU-a za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u 2025. godini.

Dan HAZU-a slavi se u spomen na 29. travnja 1861., kada je Hrvatski sabor, pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije. Ta je odluka provedena nakon što ju je 1866. potvrdio hrvatski kralj Franjo Josip I.

Predsjednik HAZU-a, akademik Velimir Neidhardt rekao je da je dugi hod kroz povijest Akademije ostvaren zahvaljujući ponajprije neprijepornom stvaralačkom i moralnom autoritetu Akademijinih članova, "onih koji su je gradili i nas koji je nosimo danas."

- U razdoblju od 160 godina neprekinutoga rada Akademija je svjedočila svjetskim društvenim potresima i prolazila kroz niz nametnutih državnih tvorevina i ideoloških zabluda, napomenuo je predsjednik HAZU-a te dodao da je napokon dočekala Republiku Hrvatsku i trajno prihvatila svoje hrvatsko ime.

Rekao je da na tim čvrstim i davnim temeljima, u kojima se isprepleće i tisućljetna baština Hrvatskog Kraljevstva, počiva i današnja Hrvatska, sa svojom Akademijom koja je svijest i savjest hrvatske nacije, čuvar hrvatske baštine, promicatelj znanstvenog razvoja i umjetničke kreativnosti kao djelatnog hrvatskog doprinosa globalnom napretku i baštini čovječanstva. Istaknuo je da je od svojeg osnutka do kraja 2025. Akademija objavila ukupno 7095 svezaka raznovrsnih publikacija.

Nagrade za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća

Nagradu HAZU-a za područje društvenih znanosti dobila je Maja Pajnić za knjigu "Škrinja povlastica" u kojoj su obrađene 144 isprave na srednjovjekovnom latinskom, izdavane od 13. stoljeća nadalje, a koje su se od 1643., željom Hrvatskog sabora, čuvale u posebnoj škrinji kao dokumenti važni za hrvatsku municipalnu ("ustavnu") tradiciju.

Za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagradu je dobila Suzana Szilner za rad "Quest for Cooper Pair Transfer in Heavy-Ion Reactions: The 206Pb + Sn Case". Na dodjeli nagrada rečeno je da je Szilner postigla veliki napredak u razumijevanju uloge koju igra sparivanje čestica u sudarima mnogočestičnih sustava atomskih jezgri.

Marko Šestan nagrađen je za područje prirodnih znanosti, za znanstvenu cjelinu "Kontrola metabolizma glukoze u zdravlju i bolesti posredovana imunološkim sustavom". Otkrio je da lučenje interferona gama tijekom virusne infekcije izravno smanjuje osjetljivost mišića na inzulin, što dovodi do kompenzatorne hiperinzulinemije kako bi se održala normalna razina glukoze u krvi i pojačao specifični antivirusni odgovor, što je objavljeno u časopisu Immunity.

Iz područja medicinskih znanosti nagrađen je Nikola Štoković za znanstvenu cjelinu "Pretkliničko istraživanje i razvoj lijeka Ostegrow-C". Njegova istraživanja omogućila su završetak pretkliničkog razvoja lijeka Ostegrow-C te definiranje optimalne formulacije za daljnju evaluaciju u kliničkim istraživanjima.

Za područje filoloških znanosti nagrada je uručena Jurici Polančecu za knjigu "Glagolski vid: Uvod u aspektologiju" koja je upotpunila i na nov način uobličila naše spoznaje o kategoriji vida i akcionalnosti u hrvatskom jeziku, stoji u obrazloženju nagrade.

Za područje književnosti nagradu je dobila Gabrijela Rukelj Kraškovič za knjigu "U kući i u vrtu bilo je mnogo cvijeća", u kojoj je autorica usredotočena na obiteljske odnose i izgradnju sebe kao osobe, suptilno i dramaturški precizno evocirajući postupke, šutnju kao oblik komunikacije i emocionalne pukotine.

Za područje likovnih umjetnosti nagrađen je Jagor Bučan za knjigu "Nutarnji oblik: O prikrivenome vidu likovnog umijeća", izvorni znanstveni rad iz područja likovne teorije, ontologije slikarstva te strukturalne analize slikarskog djela.

Za područje glazbene umjetnosti i muzikologije nagrađena je Mirela Ivičević za skladbu "Überlala. Song of Million Paths, za violinu i orkestar", koja je "iznimno umjetničko ostvarenje suvremene orkestralne glazbe te jedan od najvažnijih autorskih doprinosa recentnoj europskoj glazbenoj produkciji".

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić primio je zahvalnicu HAZU-a uz obrazloženje da njegov, kao i rad njegovih suradnika, potvrđuje suvremen i vizionarski pristup promicanju hrvatske kulture, osobito u godini obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva.