16:01 / 09.09.2021.

Autor: Hina/V.M.

"Dokumenti jednog eksperimenta" za 100. rođendan Mangelosa

 Rad Dimitrija Bašičevića Mangelosa

Rad Dimitrija Bašičevića Mangelosa

Foto: Zbirka Richter / MSU

U povodu stogodišnjice rođenja Dimitrije Bašičevića Mangelosa u Zbirci Richter zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti 15. rujna otvara se izložba "Dokumenti jednog eksperimenta".

Dimitrije Bašičević (1921. 1987.) bio je povjesničar umjetnosti, kritičar, kustos te umjetnik koji je stvarao pod pseudonimom Mangelos i dugo je skrivao svoj rad. Ime je uzeo prema selu iz okolice rodnog mjesta Šid.


Njegova posljednja veća izložba u Zagrebu bila je 1990. godine, a manja tematska, posvećena ciklusu Manifesti, u Galeriji Nova, 2019.


Naziv aktualne izložbe preuzet je iz njegova rada nastalog u precrnjenom katalogu grupe EXAT 51, čiji je Richter bio utemeljitelj i član, u kojem je kao umjetnik zauzeo svoj stav prema njihovoj izložbi 1953., a koju je podržavao i svojim kritičarskim i teorijskim radom.


Na izložbi će se predstaviti sve teme iz Mangelosova velikog opusa: Pejzaže rata i smrti, Tabule rasae, Negacije slikarstva, Abecede, Nostories, Fenomen Picasso kao i Manifeste.


Kao likovni kritičar bio je angažiran oko promocije apstraktne i primitivne umjetnosti u ranom poslijeratnom razdoblju. Radio je u Galeriji suvremene umjetnosti, vodio Galeriju primitivne umjetnosti šezdesetih godina i Centar za film, fotografiju i televiziju sedamdesetih. Bio je član Grupe Gorgona.


Kustosica izložbe Branka Stipančić kaže da je teško sa sigurnošću reći kako i kada je počeo Mangelosov umjetnički projekt kojeg je nazvao no-art, a kada je umro njegovo je djelo još bilo nedovoljno osvijetljeno i valorizirano.


- Cijenjen kao kustos i kritičar, na scenu je kao umjetnik izašao tek krajem 60-ih uz podršku kolega i umjetnika mlađe generacije. Postupno, a pogotovo nakon izložbe Gorgona u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu 1977., publika je počela upoznavati Mangelosov opus, podsjetila je u predgovoru.


Radio je izložbe u alternativnim prostorima u Zagrebu, poput Podrooma i Ateliera Toše Dabca, te imao velike samostalne izložbe u Zagrebu, Berlinu, New Yorku, Londonu, Gentu, Portu, Barceloni, Grazu, Kasselu, Beču, Parizu, Ljubljani.


Sudjelovao je na međunarodnim izložbama u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMa), Tate Modern, Muzeju George Pompidou, Kröller Müller muzeju te na manifestacijama poput Venecijanskog bijenala i Carnegie International. Djela su mu danas u slavnim muzejskim i privatnim kolekcijama.


- Iako su njegovi radovi vizualno atraktivni u sazvučju crvene, crne i bijele boje, s geometriziranim slovima, te riječima koje je ispisivao između izvučenih linija na tablama, u knjigama i na globusima njegovo djelo ne promatramo u kontekstu pročišćavanja forme i redukcionizma u umjetnosti, jer Mangelos nije bio slikar, napomenula je kustosica.


Po njezinim riječima, on je različitim postupcima negirao sliku, a svojim se tvrdnjama negation de la peinture, antipeinture ispisanima ispod prekriženih ili temperom precrnjenih reprodukcija slika Mangelos nadovezao na cijeli niz negacija prisutnih u umjetnosti 20. stoljeća: od Marcela Duchampa, preko Renéa Magrittea do Marcela Broodthaersa.


Ta je izložba prvi javni događaj koji Muzej suvremene umjetnosti organizira u sklopu međunarodnog projekta Adrinetbook posvećenog digitalizaciji kulturne baštine s fokusom na knjigu.


Popratni program donosi i predavanja Branke Stipančić o Mangelosu umjetniku te Vesne Meštrić o Dimitriju Bašičeviću teoretičaru umjetnosti, kritičaru i kustosu. Izložba će se moći razgledati do 13. listopada.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!