Drama "Gospodar muha" premijerno izvedena u osječkom HNK-u

Drama "Gospodar muha", po romanu engleskog književnika Williama Goldinga, u režiji Vanje Jovanovića, u petak uvečer premijerno je izvedena u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK).

Roman "Gospodar muha" govori o svijetu u trenutku izbijanja nuklearnog rata, kada jedan od zrakoplova kojima se djeca sklanjaju s poprišta smaka svijeta doživljava nesreću i pada na tropski, nenastanjen otok. Još odjeveni u školske odore, dječaci se moraju organizirati, izgraditi si skrovišta, pronaći hranu i vodu. I tu započinje uvid u trajne, civilizacijski ušutkavane, prave odlike ljudske prirode, u njezino divljaštvo i nemilosrdnost, pojašnjavaju u osječkom HNK-u.

Intendant osječkog HNK-a Vladimir Ham smatra kako ova predstava znači pomicanje iz nekih zona komfora, u kojima se zadnjih godina repertoarno kretalo ovo kazalište, i da je ovo važan iskorak za kazališni repertoar.

Ističe kako je Goldingov roman sam po sebi vrlo brutalna priča, ali je želio da se to uprizori na sceni, jer osječki HNK ima dosta jak muški dio ansambla, koji može iznijeti takav projekt.

Ham upozorava kako je inscenacija predstave "vrlo nasilna", što nije namijenjeno za svu publiku, posebice dječje ili osnovnoškolske dobi, pa i zbog scena nasilja, ali da "kazalište mora pomicati granice", jer se ne može sve fingirati ili simbolizirati.

Cijeli taj dojam pojačava i činjenica da publika sjedi na sceni, pa od naša 353 sjedala, koja inače imamo u gledalištu, ovoga puta smo na 110 mjesta. S obzirom da imamo dramatično veći broj premijernih pretplatnika, od toga broja, naše premijerne pretplatnike smo abecedno podijelili u dva dijela, pa će jedni gledati premijeru u petak 7. ožujka, a drugi u subotu 8. ožujka, pojasnio je intendant Ham.

Redatelj Vanja Jovanović smatra kako je u pitanju alegorijski roman, napisan na razini simbola, pa su i likovi simbolički tretirani.

Ističe kako je u pitanju "svevremensko djelo, koje se bavi nama samima, porijeklom zla u nama, odnosno porijeklom zla generalno", a pretpostavka autorskog tima je da "to u sebi ima svatko od nas". U predstavi nismo nigdje odstupali od romana, sve što je napisano u romanu prikazano je na sceni, samo na načine koji su primjereni kazalištu. Seljenjem publike na pozornicu željeli smo ostvariti neposredni kontakt, jer se predstava ne igra u klasičnom smislu, više je u pitanju svojevrsni "storytelling", kaže redatelj Jovanović.

Dramaturg Patrik Gregurec napominje kako je predstava svojevrsna mješavina početnih ideja autorskog tima ali i onih koje su dobili tijekom procesa pripreme te velike glumačke inventivnosti.

Autor glazbe Ljudevit Laušin ističe kako je glazba u predstavi vrlo raznolika, od crkvenih napjeva, preko nekih plemenskih ritmova i pjevanja, a ima i dosta toga što predstavlja kontrapunkt radnji, koja je vrlo brutalna i nasilna, a to je klasična orkestalna glazba.

U predstavi su nastupili Vedran Dakić, Antonio Jakupčević, Duško Modrinić, Miroslav Čabraja, Ivan Ćaćić, Aljoša Čepl, Matko Duvnjak Jović, Dominik Karaula i Mirko Ilibašić. Dramaturg predstave je Patrik Gregurec, scenograf Davor Molnar a kostimograf Mario Tomašević. Glazbu je osmislio Ljudevit Laušin, a koreografiju Melisa Beqaj.