Merlić: Titov režim htio atomsku bombu i 16 nuklearnih elektrana

Dubravko Merlić, autor, producent i scenarist dokumentarnog serijala o nuklearki Krško "Jedna jedina", koji počinje danas, 3. siječnja, gostujući u emisiji Dobro jutro, Hrvatska rekao je kako je serijal posvećen preminulom Željku Matiću koji je radio na scenariju serijala.

Smatra da će serijal biti zanimljiv ljudima zato što će neke stvari koje su bile poznate u znanstvenim krugovima za gledatelje biti potpuno nove. U seriji će biti riječi o prošlosti, ali i o sadašnjosti.

Kako kaže, u elektrani Krško su entuzijasti i oduševljeni su nuklearnom energijom. Nuklearka Krško slovi kao jedna od 10 najsigurnijih i najboljih nuklearnih elektrana na svijetu.

- Većina koja se razumije u to govori kako je sigurna stoga što u elektrani rade ljudi koji i žive oko nje pa je sigurnost nuklearke jako velika, rekao je.

Merlić dodaje kako glavni prijepori i problemi oko nuklearne energije postoje. Prvi je mogućnost havarija koje su globalne, drugi je problem odlaganja i razgradnje visoko radioaktivnog otpada.

- Ovo su dva glavna problema kojima se i mi bavimo u serijalu, tako da je prva epizoda povijesna. Tu će ljudima biti zanimljivo kako je Titov režim u 3 navrata ozbiljno htio graditi atomsku bombu, a civilni dio je imao u planu graditi 16 nuklearnih elektrana u Jugoslaviji, govori.

Druga epizoda je o Černobilu, koji je ključna točka svih prijepora oko nuklearne energije, a treća epizoda govori o odlaganju radioaktivnog otpada.

- Hrvatska je jedina zemlja u EU koja još uvijek nije riješila uređeno skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada, a naravno ni visoko radioaktivnog, naglašava.

Kazao je kako je prva epizoda koja se odnosi na razdoblje od 1947. do kraja 80-ih je prepuna arhive, gdje je glavni izvor bio HRT, ali naglasio je kako su imali dobru suradnju i s muzejem Jugoslavije.

Kako kaže, puno je manje arhive bilo u 3. epizodi, a o Černobilu u 2. epizodi bila je uglavnom arhiva HTV-a.

- 1947. godine bivša Jugoslavija izlazi potpuno opustošena financijski nakon rata, ima veliki broj nepismenih ljudi i u takvoj situaciji Tito odlučuje sagraditi 3 znanstvena centra i u tome uspijevaju. U podlozi svega je proizvodnja atomske bombe. To traje do 1966. kada se politička situacija mijenja s obzirom na to da Tito postaje vođa nesvrstanih, govori Merlić.

Prošle godine u 10. mjesecu, Hrvatska je pristupila s još 8 zemalja jednom dogovoru, koji je inicirala Francuska, da se nuklearna energija u EU počne više promicati i da CO2 postane čista energija, kazao je i dodao kako su Njemačka i Austrija protiv toga.

- Što se tiče nuklearne elektrane Krško, odnos Hrvatske i Slovenije je bio u velikoj krizi 90-ih godina, no nesuglasice su razriješene tek 2001. godine kada je Ivica Račan potpisao dogovor s Janezom Drnovšekom da se poništava ugovor iz 1970. godine. O tome će biti govora u 3. epizodi, rekao je.