Erin 700. silazak s onoga svijeta u HNK Zagreb

Jedna od najatraktivnijih domaćih opera Ero s onoga svijeta proslavila je 700. izvedbu u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu.

Jakov Gotovac Eru je počeo skladati prema libretu Milana Begovića 1932., a dovršio ju je 1935.. Iste je godine, 2. studenoga opera je doživjela praizvedbu i od tada je konstantno sastavni dio zagrebačkoga opernog repertoara kao i repertoara svih hrvatskih nacionalnih kuća.

Opera Ero s onoga svijeta je jednostavno jedno vanvremensko djelo bez obzira na to što ne koristi mnogo modernih elemenata, osim možda u instrumentaciji, ali ona dopire do uha svakog slušatelja i gledatelja,  kaže maestro Zoran Juranić, a operni umjetnik Miljenko Đuran ističe da je uloga Ere ušla u njegovu krv. Naprosto, postao sam Ero, toliko sam se saživio s tom ulogom da mi nedostaje,  otkriva Đuran.

U ulozi Đule uživa, pak, Valentina Fijačko Kobić: Volim ju jer mislim da mi nekako dobro stoji, u njoj se jako dobro osjećam i, kad sam na pozornici, pomalo se zaigram,  rekla je Fijačko Kobić, a operna umjetnica Dubravka Šeparović Mušović o svojem liku Domi kaže: Možda je ona najsnažnija ženska uloga koju sam do sada pjevala, a uz to Ero je prava hrvatska opera, a Doma ona prava, snažna, iskrena, hrvatska žena.

Opera Ero s onoga svijeta  ubraja se među najuspjelije slavenske komične opere koja je doživjela izvedbe u više od stotinu inozemnih kazališnih kuća dok je libreto opere preveden na bugarski, češki, engleski, njemački, talijanski, finski, mađarski, slovački i slovenski jezik. Brojni osvrti o predstavama postavljenim na stranim pozornicama ocjenjuju Eru zaštitnim znakom hrvatske opere, koji prenosi pjesme i plesove svoje domovine u svijet, pri čemu su dramska riječ i glazba idealno spojene. Glazbeni kolorit, bujna orkestracija, živahni ritmovi, pjevne vokalne linije koje neprekinuto teku u uskoj su vezi s iznimnim Begovićevim libretom prepunim duhovitih i domišljatih stihova.
Glavni lik opere i pokretač radnje je Mića, mladić iz bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore. Dok pokušava pronaći djevojku s kojom bi se oženio, na majčin se savjet prikazuje kao siromah, kao Ero s onoga svijeta, jer želi biti siguran da ga odabranica Đula iskreno voli. Iako je mnoge prevario, na kraju mu je sve oprošteno i on dobije djevojku koju ljubi. Efektan baletni finale opere, furiozna tempa, svojevrsna je oda pučkom načinu života, u kojem glazba prožeta etnosom dalmatinskoga zaleđa dolazi u prvi plan.
  Posljednja inscenacija Ere s onoga svijeta  u režiji Krešimira Dolenčića premijerno je izvedena 9. svibnja 1992. pod ravnanjem Lorisa Voltolinija, u scenografiji Dalibora Laginje, kostimima Inge Kostinčer koje je obnovila Dženisa Pecotić, oblikovanju svjetla Vladimira Kazde, koreografiji Margarete Froman koju je prenio Zvonimir Reljić i scenskome pokretu Ioana Barbua te je od tada dio repertoara Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Svečanom, 700. izvedbom dirigirat će Zoran Juranić, a nastupit će Stjepan Franetović, Valentina Fijačko, Dubravka Šeparović, Siniša Štork, Ljubomir Puškarić, Neven Mrzlečki, Ana Zebić Kostel uz članove Zbora, Baleta i Orkestra HNK u Zagrebu.
U emisiji Dobro jutro, Hrvatska, iz studija u Bogovićevoj ulici, o ovom značajnom jubileju govorio je prvak opera HNK u Zagrebu, Ljubomir Puškarić te pri tom izveo, uz klavirsku pratnju Darijana Ivezića, nastupnu ariju Mlinara Sime iz II. čina opere Ero s onog svijeta.