Filip Filković Philatz: Inat i radna etika kao tajna uspjeha

Mislim da je radna etika stvar koju je užasno teško za naučiti, a svaki projekt, za kojeg je netko rekao da ga je nemoguće napraviti - meni je bio izazov, rekao je u emisiji "Nedjeljom u 2" Filip Filković Philatz, producent koji se u hrvatski mainstream probio zahvaljućuji uspješnim serijalima poput "Duluma zemlje", "Lovca na bilje" i drugim uspješnim projektima.

Filip Filković Philatz, uspješni producent, tvrdi da svatko ima zanimljivu priču, ali i da je potrebno doći do nje, a kada se radi o njegovoj priči, voli je čuti kroz perspektivu drugih.

- Svatko ima priču koja je zanimljiva, samo treba doći do nje. Uživam u tome što mogu iz ljudi izvući tu priču kroz dokumentarne serijale. Koja je moja priča - volio bih da mi netko drugi kaže. Onda ću odlučiti je li to refleksija ili nešto drugo, rekao je.

Naglasio je kako je tajna uspjeha u ovom, ali u svakom drugom poslu razvoj radne etike, iako misli da se s tim čovjek rađa.

- Mislim da je radna etika stvar koju je užasno teško za naučiti. To imaš ili nemaš. Okružen sam s jako puno ljudi. Neki imaju limitiran kapacitet rada. Multitasking je nekom problematičan, ali radna etika je pokretač prema naprijed u svemu, kazao je.

Filković se prisjetio kako su ga roditelji oduvijek vidjeli u obrtničkom poslu, ali i da mu je u realiziranju svojih ciljeva pomogao inat.

- Vidjeli su me u obrtničkom poslu, fotografija je konkretno bila, ali to je bilo putovanje prema nečem širem. Osnove fotografije mi i dan danas puno znače u poslu. Zainatio sam se. Sve je nekakav inat. Svaki projekt, za kojeg je netko rekao da ga je nemoguće napraviti, je meni bio izazov. Iz više primjera iz života sam vadio "nikad nemoj stati", dodao je.

Ustvrdio je kako je imao sreću da pronađe svoj put uspjeha u filmskoj industriji.

- Imao sam sreću da sam odmah radio neke stvari i probijao se nekim drugim putem. Nabavio sam puno literature o filmu, režiji i produckiji. Htio sam znati sve te stvari. Onda bih se šlepao na neke filmske setove. Pravila su bila drugačija i onda bih samo promatrao kako drugi rade. Shvatio sam da svi rade pod nekom čizmom. Svaki set na koji sam došao - bila je neka panika ili frka. Rekao sam sebi da ne želim raditi tako, zaključio je.

Proboj u mainstream, izložba slika političara generiranih umjetnom inteligencijom

Filković je objasnio kako izgleda proces stvaranja umjetnom inteligencijom.

- Umjetna inteligencija za generiranje slika i videozapisa je jako zanimljiva. U to sam ušao pretprošle godine. Lica su postala realna i tada mi je postalo interesantno. Mogao sam napraviti kadar iz filma. UI radi najčudnije greške. Može ga se kontrolirati do određene razine, ali onda radi sve po svojem. To je jedan proces koji mora trajati i trajati i trajati za dobiti jednu sliku. Može trajati sat, dva, pet. Jedan od 100 rezultata je možda savršen za ono što mi treba, rekao je.

Kada se radi o reakcijama na slike, tvrdi da ih ne prati, jer se time ne želi opterećivati.

- Nisam pratio reakcije jer pokušavam ne pratiti mišljenje i komentare jer tu ima zaista svega. Ne želim se opterećivati s tim. Koliko sam shvatio, dosta dobro je prošlo u smislu promocije izložbe, kazao je.

Ustvrdio je kako mu je motivacija poticati ljude na maštu i optimizam pri čemu je se referirao na sliku predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića koji nasmijani voze bicikle.

- To mi je genijalna ideja. Volim tu sliku. Imao sam neku sliku njih dvojice na biciklima. Ta slika je toliko divna, da zaista da ih vidimo takve u stvarnom životu, optimizam bi dolazio od vrha, poručio je.

Može li umjetna inteligencija stvarati umjetnost?

Upitan može li umjetna inteligencija stvarati umjetnost, Filković tvrdi da i može i ne može.

- Može i ne može. Svaki umjetnik, poznat, nepoznat, njegov rad se ne treba gledati jedan po jedan, nego kroz njegov život. Ja po tome gledam umjetnost. UI omogućuje da se kroz nekoliko tekstova napravi nešto što je negdje tamo stvoreno u crnoj kutiji, ne znamo što ti neuroni tamo rade. Tarantino na taj način radi svoje filmove. On na to gleda kao na hommage što je isto apsolutno dopustivo, ali ne mogu reću u kojem smjeru će ići umjetnost stvorena sintetičkim putem, istaknuo je.

Upozorio je kako bi UI također trebala biti nepristrana.

- Znam da moramo umjetnoj inteligenciji pristupiti tako da bude nepristrana, da ti sustavi budu sigurni jer moje je pitanje, što će se dogoditi ako robotaxi bude imao nesreću, zapitao se.

Izložba "Mali Zagreb"

Filković je objasnio što je poruka izložbe "Mali Zagreb" koja je privukla veliku pažnju na ulicama metropole.

- To mi je pričalo o domu. Poruka je da se trebamo vratiti nekim starim zanatima. Volim održavati vezu s time i to promovirati, da se netko zapita - što je ovo? Mnogo prosotra je npr. u Ilici - pretvoreno u nešto što ne bi trebalo biti, rekao je.

Ustvrdio je kako se sve svodi na osjećaj toplog doma i nepostojanje nametnutog narativa.

- Mislim da je tajna uspjeha "Malog Zagreba" osjećaj toplog doma. Nismo htjeli gurati neki narativ u smislu neke priče. Htjeli smo da ljudi sami stvore svoj narativ, kazao je.

Borba s mucanjem

Ustvrdio je kako mu je u svakodnevnom životu, dok je bio mlad, mucanje predstavljalo velik problem. Naglasio je kako je to bilo i velika trauma u obitelji.

- Kad god je netko drugačiji, uvijek se ponaša drugačije prema njemu. Danas, kad pričam s ljudima iz tog perioda - oni se toga ne sjećaju. Bila je velika trauma u obitelji. Mucanje se dogodilo i trajalo je jedan dulji period. Od djetinjstva sam htio biti redatelj i kad bih to rekao roditeljima, govorili su mi da se neću moću izraziti, a druga stvar - redatelji ne dolaze iz ovakvih obitelji, onda sam se počeo pitati - kakva je to obitelj, zapitao se.

Objasnio je kako je u ranim dvadesetim godinama kroz meditaciju shvatio što je problem i riješio ga.

- S 23, 24 godine, shvatio sam da moram izdvojiti svaki dan za sebe vrijeme. Kroz meditaciju sam uspio naći problem. Svi znaju koji je problem, ali se ne žele s tim suočiti, poručio je.

- Kad sam prestao mucati, moje ambicije su se krenule realizirati. Zato sad mislim da nemam nekog limita, rekao je.

Dokumentarni serijali "Dulum zemlje" i "Lovac na bilje"

Objasnio je kako je došlo do ideje da se pokrene snimanje dokumentarnih serijala "Lovac na bilje" i "Dulum zemlje".

- Imali smo ideju da radimo seriju koja bi se zvala "Šumski kuhar" gdje bi Antun Rudan išao po Hrvatskoj i kuhao u prirodi. Problem je bio taj što je tada radio samo vegeterijansku hranu. Onda smo producent Danijel Pek i ja došli do zaključka da trebamo raditi "Lovac na bilje". To bilje je nekako vezano uz moje djetinjstvo van grada, bio sam okružen time i znao to prepoznavati. Prijavili smo na HRT i prošlo je iz prve. Ta serija bi se mogla raditi sezone, sezone i sezone. Opuštajuće je. Dobar je termin, obitelj je pred TV-om. Djeca su znala govoriti da bi htjela biti lovci na bilje. To mi je puno značilo. To mi je dalo vjetar u leđa za nove ideje, rekao je.

Naglasio je kako je put do realizacije "Duluma zemlje" bio nešto teži, ali i kako je naposljetku potencijal prepoznat.

- Dulum zemlje smo tri ili četiri puta prijavljivali. Nije se potencijal odmah prepoznao. U jednom trenu je netko prepoznao potencijal pozitivnih priča iz cijele Hrvatske. Imali smo želju da pokažemo, ne samo najbolje ljude u poljoprivredi, nego i pokazati kulturu i higijenu rada. Na kraju krajeva, ono što se meni čini da poljoprivrednicima fali - su savjeti. Ako je Slavonija prepuna jedne kulture koja se ne prodaje, potrebno je saditi nešto drugo, kazao je.

- Mislim da država treba napraviti malo više u edukaciji za ljude koji imaju jako puno iskustva i želje. Imamo odličnu zemlju, ali treba edukacija. Mislim da dulum zemlje to radi jako dobro, ustvrdio je.

Kreativni proces

Filković smatra kako je glavni način za izbjegavanje potencijalnih problema u realizaciji projekta jaka priprema koja u njegovom slučaju iziskuje više pokušaja.

- Mi radimo jako veliku pripremu. To je jedan proces koji je jako teško objasniti. To nije da se samo telefonski čujemo s nekim, nego to traje. Nađemo ljude, obiđemo ih i onda ih predložimo za epizode. Za pisanje scenarija idemo još jednom kod njih i provedemo s njima cijeli dan. Prije samog snimanja idemo još jednom kod njih i napravimo tehnički pregled. Male su šanse da nećemo biti kompatibilni, objasnio je.

- Ako će našu seriju pogledati 10 tisuća ljudi, a pogledat će ih milijun, ako 100 ljudi dobije neku ideju, ako ja prodam jedan proizvod od toga, bit ću sretan. A javlja se jako puno ljudi i dobivamo dobre povratne informacije. Trenutno radimo na trećoj sezoni, nastavio je.

Kada se radi o kritikama da ima skrivenu agendu jer samo promovira pozitivne priče, Filković odgovara da mu je cilj doprinositi zajednici, te da postoji razlog zašto je Hrvatska tu gdje je, a zašto je npr. Finska tamo gdje je.

- To je isto kao kad te netko pita iz kojeg si grada i kažeš da si iz Zagreba, ali ja sam Hrvat, mogu pričati s ljudima iz cijele Hrvatske. Mogu uspostaviti kontakt sa svima. Želim biti dio zajednice, doprinositi joj i stvarati joj pomirbeni sadržaj. Postoji razlog zašto smo mi Hrvati ovdje, a zašto su Finci tamo, naglasio je.